Rukovodstvo Narodne skupštine RS zakazalo je za 1. mart sjednicu što je u dijelu političkih struktura koje poštuju ovaj datum ocijenjeno kao provokacija, te zatraženo da se sjednica odgodi.
Prvog marta prije 24 godine saopćeni su rezultati Referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, prema kojima se više od dvije trećine građana izjasnilo za stvaranje nezavisne države.
Taj se dan svake godine obilježava kao Dan nezavisnosti BiH.
Na referendum prije 24 godine izašlo je 64,3 procenta građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je njih 99,4 posto.
Mnogi bosanskohercegovački Srbi su, prema instrukcijama političkog vrha Srpske demokratske stranke (SDS), bojkotirali referendum, vjerujući da će tako onemogućiti njegovu legalnost.
Međutim, broj izašlih građana na referendum i konačan broj onih koji su se opredijelili za samostalnost BiH, jasno je pokazao da je i veliki broj Srba glasao za samostalnu BiH.
Bosna i Hercegovina je proglasila nezavisnost 1. marta 1992. godine, a kao odgovor na referendum, srpske paravojne formacije uz svesrdnu pomoć tadašnje Jugoslovenske armije, postavljaju barikade u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim gradovima.
Institucije Republike Srpske već godinama, uprkos stalnom pozivanju na poštivanje izvornog Dejtonskog sporazuma, odbijaju obilježavati ovaj datum.
Ocjenjuju ga kao trenutak kada je pucano u mir u tadašnjoj BiH.
Zakon o Danu nezavisnosti donesen je 1993. a dopunjen 1995. godine i objavljen u Službenom listu RBiH broj 9/95. Aneksom II Ustava BiH precizirano je da svi uspostvljeni zakonski aranžmani prije mirovnog sporazum ostaju na snazi dok ih, u Ustavom definiranoj proceduri, ne izmijeni Parlamentarna skupština BiH.
BHRT
