Zenica je od četvrtka do subote domaćin Petog simpozija specijalista javnozdravstvenih disciplina Federacije Bosne i Hercegovine, mjesto okupljanja desetina stručnjaka iz cijele FBiH, koji diskutuju na više tema uokviru zajedničkog nazivnika “Zdravlje – zajednička odgovornost”.
Kao svojevrsan uvod u simpozij, održan je Okrugli sto „Zdravstvena zaštita starijih osoba u Federaciji BiH“, sve u organizaciji Udruženje specijalista javnozdravstvenih disciplina Federacije BiH i Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, koji je bio domaćin skupa.
Na Okruglom stolu je iznesen zabrinjavajući podatak da se procenat starih osoba, odnosno osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika povećava iz godine u godinu i danas je više od 14 posto, a u pet od deset kantona viši i od 16 posto.
– Trend nije specifikum BiH, nego i regiona, pa i Evrope. Ono što je zabrinjavajuće kod nas jeste da nije posebna pažnja posvećena zdravstvenoj zaštitit starih osoba, istekla je dr. Sabaha Dračić.
Dobra evropska praksa
Jedan od zaključaka skupa bio je da je našem sistemu neophodna reorganizacija po uzoru na susjedne države, koje su već implementirale značajan dio preporuka dobre evropske prakse.
Domaćin i jedan od učesnika, dr. Senad Huseinagić istakao je da sve analize Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju da “zdravstveni sistem doprinosi sa 10 posto zdravlju stanovništva, dok preostalih 90 posto utjecaj imaju socijalno stanje, ishrana, društveni preduvjeti, okoliš….
– Zato je jedan od zaključaka da se briga o starim treba ogledati kroz brigu o mladim. Naime, promoviranje zdravih životnih stilova, opće brige o zdravlju, ishrani, okolišu, iz mlade dobi stvaraju zdravog čovjeka, a time i zdravu staru osobu. Treba početi na vrijeme i raditi unaprijed. Zato je, između ostalog, na Simpoziju prisutna širina tema i izlaganja, od bruceloze do zdravlja migranata, od dječije zaštite do zdravlja bilja. Tako i sam zdravstveni sistem ne može i nikad neće stvoriti zdravije društvo, nego to trebaju učiniti zajedno svi segmenti društva, od obrazovanja, preko ostalih službi, institucija, a zdravlje kao pojam zdravstvene zaštite je samo jedan u nizu preduvjeta, istakao je dr. Huseinagić.
Jedna od uvodničara Okruglog stola, dr. Aida Ramić-Čatak, istakla je da društvo u BiH “prestaje biti društvo velikih porodica sa kratkim životnim vijekom i postaje društvo manjih porodica sa dužim životnim vijekom”.
– U FBiH postoji 40 ustanova koje na različite načine brinu o starim osobama. Evidentan i sve prisutniji problem je nedostatak specijalista gerintologije, odnosno brige o starim osobama. Najgore od svega mi nemamo specijalizovanih obrazovnih ustanova koje bi proizvodile kadrove za brigu o starim osobama. Zato treba slijediti dobre primjere EU, a za tim primjerima su se povele već kolege u Srbiji i Hrvatskoj. Neophodno je, i to je danas više puta ponovljeno, posvetiti više pažnje zakonskom uokvirenju palijativne njege.
Među onima koji su istakli značaj ovakvih skupova, te tema koji se u tri dana predstavljaju učesnicima – specijalistima iz cijele FBiH, su bili dr. Željko Ler i dr. Eniz Čolaković, sekretar i predsjednik Udruženja specijalista javnozdravstvenih disciplina FBiH.
– Na simpoziju se predstavlja niz veoma aktuelnih tema, a dogovor Organizacionog odbora je i bio da se one ne razdvajaju po tematici, nego da baš budu “izmješane”, jer nam trebaju mišljenja niza stručnjaka, iz različitih polja, istakao je dr. Čolaković.
Tako su o “Javnozdravstvenim aspektima zdravlja migranata” predavanje priredila četiri autora-specijaliste iz Unsko-sanskog kantona, razgovaralo se na teme poput “Invazivne biljne vrste i uticaj na zdravlje” i “Oboljenja koja prenose krpelji u Evropi”.
Uokviru uvodnog dijela simpozija promovirana je i publikacija “Uloga i pozicija specijaliste socijalne medicine, organizacije i ekonomike zdravstva u pravnom okviru zdravstvene zaštite u FBIH”, kao i elektronski bilten “Glas javnog zdravstva”.
Što se tiče tema predavanja, u osam oblasti autori se bave najaktuelnijim zdravstvenim pitanjima, i to na međunarodnom, globalnom, ali i poljima zdravstvenog stanja i usluga u Kantonu Sarajevo, Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom kantonu, Srednjebosanskom kantonu, te gradovima Mostaru, Goraždu, Zenici i Travniku.
Desetine tema iz oblasti zdravlja
Između ostalih, teme su hipertenzijam, diabetes melitus, fizička aktivnost, jačanje sestrinstva, aspektima bolesti ovisnosti, demencija, prehrambene navike školske djece, skrining za rano otkrivanje poremećaja lokomotornog sistema, fizičkom i mentalnom statusu starih osoba, epidemiji morbila, konzumiranju nargile, vakcinaciji protiv respiratornih oboljenja i kontroli mikrobiološke čistoće ruku.
Govori se i o javnozdravstvenom djelovanju u poplavama, efektima programa besplatne mamografije, vakcinaciji BCG i HBV I vakcinom, mikrobiološkoj i fizičko-hemijskoj ispravnosti vode u bazenima, vakcinalnom statusu djece, procjeni efekata aerozagađenja na zdravlje ljudi, zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, prevenciji štetnog uticaja konzumacije nargile na psihofizičko zdravlje učenika, crijevnim zaraznim bolestima, ishrani kao faktoru rizika oralnog zdravlja djece, efektima promjena prehrambenih i životnih navika, značaju implementacije međunarodnih standarda u osiguranju kvalitete rada laboratorija za ispitivanje hrane i tako dalje.
Posebnu pažnju u svom trodnevnom radu Simpozij posvećuje i Danu srca, prevenciji i promociji u porodičnoj medicini, suočavanju sa epidemijama bolesti koje se prenose hranom u Bosni i Hercegovini, ispitivanju znanja i stavova o prvoj pomoći kod učenika, te metodama skrininga u otkrivanju poremećaja vida kod djece.
Skupu u Zenici su se odazvali predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, Ministarstvo zdavstva ZDK, Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK, Doma zdravlja Zenica, Patronažne službe, Centra za mentalno zdravlje, Kantonalne bolnice Zenica, članovi UO Udruženja specijalista javnozdravstvenih disciplina Federacije BiH, predstavnici Centra za zdravo starenje, Crvenog križa ZDK i Zenica, UNFPA – Populacijskog fonda UN-, WHO-SZO – Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici i drugi gosti.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
