Iako je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović preporučila vlastima u BiH da se “trebaju suočiti sa činjenicom da se iz tzv. Islamske države u BiH vraćaju hiljade boraca”, zvanični podaci pokazuju da su navodi hrvatske predsjednice itekako neutemeljeni, pa samim tim i zlonamjerni, te vjerovatno imaju drugačiju pozadinu u odnosu na težnju ka stvaranju “dobrosusjedskih odnosa” i sigurnog okruženja za Hrvatsku.
Naime, podaci nadležnih sigurnosnih agencija u BiH, koji su u posjedu Faktora, govore da je ukupno, od početka ratnih dešavanja u Siriji, u toj zemlji boravilo ili još uvijek boravi 226 punoljetnih državljana BiH, što je mnogo manja od “nekoliko hiljada boraca” iz verzije Kolinde Grabar-Kitarović.
Trenutno u Siriji boravi 115 punoljetnih državljana BiH, 65 muškaraca i 50 žena, te 57 djece. Ukupno je prema, u ovom trenutku dostupnim informacijama, na tamošnjem ratištu smrtno stradalo 65 državljana naše zemlje. Kada su povratnici sa sirijskog ratišta u pitanju, umjesto “hiljada boraca”, vratilo se njih 46. Od 46 povratnika, već je, u skladu sa usvojenim zakonskim odredbama kojima je učešće na stranim ratištima kažnjivo sa do deset godina zatvora, sanknionisano 20 osoba, a procesi u ostalim slučajevima su u toku.
Također, oko 30 građana koji vode porijeklo iz BiH, a državljani su drugih zemalja, je boravilo na sirijskom ratištu.
Poprilično je indikativan period u kojem se intenzivirala kampanja u Hrvatskoj, u kojoj učestvuju i tamošnji mediji, o navodnoj radikalizaciji islama u BiH i o opasnostima koje ta radikalizacija nosi za susjednu Hrvatsku, uzimajući u obzir da dolazi uoči presude u Haagu za udruženi zločinački poduhvat čelnicima tzv. Herceg-Bosne, te nastojanja HDZ-a BiH da kroz obavezu provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” riješe tzv. “hrvatsko pitanje”. Nije zanemarivo i već tradicionalno pripisivanje terorizma i terorističkih prijetnji Sarajevu i cijeloj BiH uoči novogodišnjih praznika, kada se očekuje veliki broj turista, pa i iz Hrvatske.
Zanimljivo je kako su povratnici sa sirijskog ratišta okarakterisani kao potencijalna sigurnosna prijetnja za BiH, ali i za Hrvatsku, dok, s druge strane, kao takvi nisu okarakterisani hrvatski dobrovoljci koji su aktivno učestvovali na ratištu u Ukrajini. Naše zapadne komšije nemaju tačnu evidenciju o broju tih osoba, te zakon koji bi ih sankcionisao, ali procjene govore da se radi o nekoliko stotina dobrovoljaca iz Hrvatske koji su se borili u Ukrajini, a zatim se vratili u svoju domovinu.
Jedan od njih je i Francuz Gaston Besson, koji je u međuvremenu dobio i hrvatsko državljanstvo. Pohvalio se Besson svojevremeno u intervjuu za zagrebački Jutarnji list svojim ratnim aktivnostima u Rusiji, ali i u BiH?! Njegove kolege iz Hrvatske, koje su također učestvovale u ratu u Ukrajini, su prije nepune dvije godine putem videa poručile da se “bore za bijelu Evropu”, te protiv “multikulturalnih sra**”.
Očigledno je da kontinuirane tvrdnje o radikaliziranju islama u BiH, s obzirom da nemaju činjenično uporište, imaju drugačiju i mnogo ozbiljniju pozadinu. Ono što je u ovom trenutku jasno jeste da se “dobrosusjedski odnosi” sigurno ne grade lažnim optužbama i miješanjem u unutarnja pitanja nezavisne i suverene zemlje kakva je BiH.
Faktor.ba
