Ekonomski analitičar Faruk Hadžić napomenuo je za Klix.ba da je riječ o manjoj skupini građana koja ima veću ušteđevinu novca, jer većina stanovništva ne može ništa uštedjeti budući da sav svoj dohodak mora potrošiti čim ga dobije.
Iz Centralne banke BiH navode da su prema ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2017. iznosili 5,44 milijarde KM, što predstavlja 49,4 posto ukupnih depozita stanovništva.
“Od toga kratkoročni depoziti (s rokom oročenja kraćim od godinu dana) imali su 504 miliona KM ili 9,3 posto, a dugoročni 4,94 milijarde KM ili 90,7 posto. Transakcioni računi i depoziti po viđenju iznosili su 5,58 milijardi KM ili 50,6 posto ukupnih depozita stanovništva”, saopćeno je iz Centralne banke BiH.
Navode da je tokom prethodnih pet godina evidentan kontinuiran snažniji porast depozita u domaćoj valuti, jer su na kraju 2012. godine učestvovali u ukupnim depozitima stanovništva sa 36,4 posto, a sada su dostigli gotovo 50 posto.
“Tako depoziti stanovništva u KM valuti iznose 5 milijardi KM i imaju 45,4 posto učešća u ukupnim depozitima, a depoziti u eurima iznose 5,47 milijardi KM i imaju učešće od 49,6 posto. Depoziti u ostalim stranim valutama iznose 549 miliona KM i imaju učešće 5 posto u ukupnim depozitima stanovništva”, stoji u saopćenju.
Ističu da depoziti stanovništva kontinuirano rastu, uprkos činjenici da prosječne plate i penzije ne bilježe značajan porast.
“U poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine, depoziti su porasli za čak 770,9 miliona KM ili 7,5 posto. Uprkos niskim kamatama na depozite, građani nastavljaju držanje depozita u domaćim bankama, što je pokazatelj uspostavljenog povjerenja u bankarski sektor i u sistem osiguranja depozita”, saopćeno je.
Oročeni i štedni depoziti rastu manjim intenzitetom i na godišnjem nivou su imali porast od blizu 0,6 posto (odnosno 34,2 miliona KM).
“Znatno brže rastu transakcioni računi koji su u poređenju sa stanjem na kraju septembra 2016. godine porasli za 17,4 posto (odnosno 411,4 miliona KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 13,1 posto (odnosno 325,3 miliona KM)”, stoji u saopćenju.
Svjetskim danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. oktobra 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te su zaključili da štednja predstavlja temelj rasta i razvoja.
“Važnost štednje je nesumnjivo velika i u današnje vrijeme, jer štedišama omogućava da stvore rezerve za buduću potrošnju i moguće finansijske teškoće, a štednja, istovremeno, stvara preduslove finansijskim institucijama za kreditiranje realnog sektora ekonomije”, zaključeno je u saopćenju Centralne banke BiH.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kazao je kako je snažan rast štednje građana jedan od problema koji bi se trebao rješavati, jer štednja u ovom trenutku nije jednaka investicijama.
“Ako bh. građani imaju 11 milijardi KM ušteđenog novca, to u principu znači da bi mogli imati kreditni potencijal od 111 milijardi KM. Imamo situaciju da ljudi odlučuju da dio svog novca štede, ne usmjeravaju ga u potrošnju… A trebalo bi u ovom trenutku, ukoliko želimo brže stope ekonomskog rasta, da se potrošnja pojača jer je ona glavna sastavnica BDP-a. Ili da se poveća investicijska potrošnja. Mi ustvari nemamo taj znak jednakosti”, kazao je Hadžić za Klix.ba.
Prema njegovim riječima, komercijalne banke ne investiraju dalje taj novac putem plasmana kredita, jer većinu svojih prihoda ostvaruju putem bankarskih naknada.
“To je jedan od problema naše ekonomije. Imamo visoku štednju koja nije praćena investicijama, jer banke nisu motivisane da svoj novac plasiraju dalje stanovništvu, u vidu komercijalnih kredita, ili dalje u privredu”, zaključio je Hadžić.
