Da bi jedna televizija emitovala digitalni signal potrebno je da posjeduje studijsku opremu za proizvodnju digitalnog signala, a opremanje jedne televizije osnovnom tehnikom može da košta od 100.000 do 1.000.000 maraka.
Nijedan od zacrtanih rokova za završetak procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini nije do sada ispoštovan. Iako u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH kažu da se najviše vremena gubi na žalbene postupke prilikom javnih nabavki, ni stanje na terenu nije nimalo zadovoljavajuće: digitalizacija predstavlja ogroman finansijski zalogaj za niskobudžetne televizije i bit će pravo čudo ukoliko digitalizaciju „prežive“ sve televizije, prije svega one lokalnog karaktera.
Uvođenje digitalne zemaljske televizije u Bosni i Hercegovini, razdoblje prelaska s analognog na digitalno zemaljsko emitovanje i gašenje analogne televizije je obaveza Bosne i Hercegovine koja treba biti urađena u skladu s međunarodnim sporazumima iz te oblasti.
Prva faza Projekta digitalizacije podrazumijeva digitalizaciju prijenosne mreže (linkova) na relaciji Sarajevo – Mostar i Sarajevo – Banja Luka sa digitalizacijom centara za kontribuciju i distribuciju signala u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, a nakon toga i uvezivanje pet informativno-tehničkih centara (ITC Istočno Sarajevo, ITC Zenica, ITC Tuzla, ITC Bijeljina i ITC Brčko) u sistem digitalnih veza.
U prvu fazu Projekta spadaju i odašiljači za inicijalno pokrivanje digitalnim signalom gradova Sarajeva, Mostara i Banje Luke, čime se omogućilo testno emitiranje digitalnog signala na području ta tri grada.
Prva faza digitalizacije završena krajem 2016. godine
Prva faza Projekta digitalizacije je službeno okončana 14. oktobra 2016. godine puštanjem zemaljskog radiotelevizijskog digitalnog signala. U ovu fazu je uloženo 7.457.300 KM, od čega 7.057.300 KM za javne RTV servise i 400.000 KM za Radio HB.
Druga faza Projekta digitalizacije obuhvata uvezivanje 11 informativno-tehničkih centara: ITC Bihać, ITC Prijedor, ITC Doboj, ITC Livno, ITC Trebinje, ITC Posušje, ITC Goražde, ITC Orašje, ITC Travnik, ITC Neum i ITC Foča sa pripadajućim linkovskim vezama u integrisan sistem digitalnih veza javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini, kao i unaprjeđenje segmenta mobilnog prijenosa s terena nabavkom Up linka za digitalno satelitsko skupljanje vijesti za potrebe sistema javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini. Ta faza obuhvata i osiguranje međunarodnih linkovskih veza sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom i Slovenijom, još je u toku, i za to je namijenjeno 10.400.000 KM.
Prva i Druga faza Projekta digitalizacije podrazumijeva pokrivanje oko 80 posto ukupnog područja Bosne i Hercegovine digitalnim signalom.
Treća faza Projekta digitalizacije predstavlja pokrivanje preostalog dijela područja Bosne i Hercegovine (oko 20 posto) digitalnim signalom, a to bi trebalo biti urađeno odašiljačima male snage tzv. „gap filler“. Takav projekt s procjenom potrebnih sredstava su Ministarstvu dostavili javni RTV servisi i upućen je u redovni postupak usvajanja.
Ministarstvo: Proces usporavaju žalbe prilikom javnih nabavki
Mnogo je faktora koji utječu na brzinu realizacije procesa digitalizacije, ali je činjenica da se najviše vremena izgubi u žalbenim postupcima, tvrde u Ministarstvu, dodajući da se žalbe ulažu u svim fazama javnih nabavki opreme, kako u toku otvorenog poziva, tako i u završnoj fazi procesa javnih nabavki.
„Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine u svojstvu nosioca aktivnosti na realizaciji procesa digitalizacije planira okončanje Druge faze do polovine tekuće godine, pri čemu ističemo da Ministarstvo nema mogućnosti utjecati na vrijeme okončanja žalbenih postupaka, a zatim se nastavlja Treća faza, koja se u najboljoj situaciji može realizovati do kraja tekuće godine“, objašnjavaju.
Navode i da je Ministarstvo osiguralo sve projekte i kompletna potrebna financijska sredstva za realizaciju procesa digitalizacije u standardu DVB-T2 za izgradnju digitalne mreže MUX-a A, kao i da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva, uvrstilo Projekt digitalizacije u višegodišnje kapitalne investicije Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o samim medijima, da bi jedna televizija emitovala digitalni signal potrebno je da posjeduje studijsku opremu za proizvodnju digitalnog signala. To znači da mora osposobiti vlastite produkcijske kapacitete i proizvedeni signal dopremiti do jednog od tri Headenda (Sarajevo, Banjaluka, Mostar). Signal se dalje prenosi digitalnom mrežom MUX-a A (u narednom razdoblju i MUX-a B) po uvjetima koje propiše Regulatorna agencija za komunikacije i to pojedinačnim dozvolama za svaki medij. Kada se okonča Druga faza Projekta digitalizacije, u svakoj digitalnoj oblasti – a ima ih devet – emitirat će se po 16 programa.
Digitalni signal trenutno emituju četiri televizije
Od 41 televizijske stanice (12 javnih i 29 privatnih) u Bosni i Hercegovini koje su nosioci dozvola Regulatorne agencije za komunikacije za zemaljsko emitovanje, digitalni signal se trenutno emituje tek u tri digitalne oblasti (Sarajevo, Banjaluka i Mostar), a emituju ga tri javna RTV servisa u Bosni i Hercegovini – BHRT, RTRS, RTV FBiH i privatna televizija K3.
Dana 14. oktobra 2016. godine u 12 sati u RTV Domu u Sarajevu i Zgradi RTRS u Banjoj Luci pušten je testni digitalni signal u digitalnim oblastima Sarajeva, Banja Luke i Mostara čime je i zvanično okončana Prva faza digitalizacije. Tog dana započeli su problemi za TV K3 iz Prnjavora.
„RTRS je dobio dozvolu da sa predajnika na Kozari emituje digitalni signal na kanalu 32. Međutim, na broju 32 nalazio naš kanal kojeg smo emitovali analogno putem predajnika Svinjar koji pokriva čitavu našu regiju i sa njega napajamo još šest predajnika. Kada su oni pustili digitalni signal sa Kozare, ugušili su naš signal i mi smo morali stati sa emitovanjem. Nakon toga, obavijestili smo Regulatornu agenciju i ubrzo je stigla njihova Komisija koja je konstatovala da se 2,5 km dalje od predajnika ne vidi naš signal. I od tada je krenula naša ‘borba’ da emitujemo digitalni signal“, objašnjava Branko Dakić, vlasnik televizije K3.
On govori da su 13 mjeseci trajali pregovori između televizije K3, RTRS-a i RAK-a, no da nije pronađeno rješenje. U tom periodu, Regulatorna agencija za komunikacije je čak izrekla i novčanu kaznu u iznosu od 45.000 KM Radio televiziji Republike Srpske (RTRS), kao i novčanu kaznu u iznosu od 15.000 KM generalnom direktoru Radio televizije Republike Srpske, Drašku Milinoviću, kao odgovornom licu, zato što nisu postupili po nalogu Agencije da izvrše priključenje Televizije K3 iz Prnjavora na digitalno zemaljsko emitovanje u Multipleks-u A u digitalnom području Kozara.
„Ni to, međutim, nije pomoglo te smo, na kraju, mi pristali na uslove RTRS-a i napravili s njima ugovor da nas puste u digitalni sistem na Kozari. Taj ugovor RAK ne priznaje, smatraju ga nelegalnim i nama su rekli da nismo bili dužni to potpisati. Međutim, mi smo morali pristati da plaćamo preko 5.000 KM mjesečno kako bismo mogli emitovati naš signal sa Kozare. Radi se o privremenom rješenju do onog konačnog. Međutim, kako stvari idu, ove godine nećemo ništa uspjeti završiti“, kaže Dakić.
Pojedine televizije proces digitalizacije nisu ni započele
Kada je riječ o ostalim televizijama u Bosni i Hercegovini, Sandino Škrbić, direktor RTV Zenica, kaže da u toj medijskoj kući digitalizacija nikada nije pominjana.
„Apsolutno nije razmišljano u tom smjeru s obzirom na to da naše preduzeće trenutno muče neke druge finansijske poteškoće, kao što su tužbe radnika. U tom kontekstu, digitalizacija još nije došla na dnevni red. Mi smo nabavili televizijske enkodere koji će televizijski signal emitovati u HD signalu od 1. marta u kablovskom sistemu Telemacha. Međutim, kada je riječ o zemaljskom emitovanju, nažalost, još ništa nismo poduzimali po tom pitanju. Mi trenutno koristimo resurse RTV BiH i prema njima se i ‘ravnamo’. Kada oni budu spremni za taj korak i mi ćemo se prilagoditi“, ističe Škrbić.
Radiotelevizija Cazin je u početnoj fazi procesa digitalizacije. Trenutno je raspisan javni poziv bankama u vezi kreditnog zaduženja kojeg će finansirati Grad Cazin te vjeruju da će u 2018. godini okončati taj proces.
„Televizija je skupa ‘igračka’. Mislim da će se kroz proces digitalizacije izvršiti određeno filtriranje, pa će opstati samo oni koji ekonomski mogu podnijeti taj izazov. Ipak, vjerujem da će i RTV Cazin pratiti te trendove i da će u budućnosti postati i modernija televizija. Opredjeljenje gradskih vlasti u Cazinu je da televizija nastavi živjeti, ali i razvijati te povećavati broj uposlenih“, kaže Kenan Alagić, direktor televizije.
I Emir Cocalić, direktor privatne televizije KISS također smatra da će digitalizacija „pročešljati“ domaću televizijsku scenu.
„Krajnje je vrijeme da se tržište očisti od svega i svačega. Ljudima u BiH treba ponuditi priliku da gledaju kvalitetne domaće programe, jer je publika sa daljinskim u ruci na svojem kauču nemilosrdna i treba se izboriti za njihovu naklonost. Mi se trudimo da svakim danom radimo i proizvodimo kvalitetniji program, da unaprjeđujemo ono što imamo, a ujedno planiramo kupiti ono što nemamo. Mislim da će 2018. godina biti presudna za nas“, ističe Cocalić.
On kaže da je RTV KISS u fazi predpriprema, odnosno prikupljanja ponuda za opremu koju je potrebno nabaviti, kao i procesu kreiranja strategije u kom pravcu televizija treba krenuti.
„Kao i sve druge televizije, i mi se suočavamo sa konkurencijom kabla, odnosno da gledaoci biraju samo kvalitet i ono što ih interesuje. Mi se ‘takmičimo’ sa televizijama iz susjednih zemalja, ali i tematskim programima koji dolaze iz Evrope i svijeta, i sigurno nije lako. Ipak, smatram da za svakog postoji mjesto i za njega se potrebno izboriti. Dobili smo neke jeftinije ponude za digitalnu opremu u vrijednosti 5.000 KM. Međutim, studijske kamere koje imalo valjaju koštaju 20.000 KM. A morate imati najmanje dvije takve kamere. Zatim dolazi mikseta i brojna druga oprema. Sve u svemu, da se kupi solidna oprema cijena može ići od 100.000 do 1.000.000 KM“, govori Cocalić.
Šta će biti sa televizijama koje ne završe proces digitalizacije?
RTV Visoko signal emituje putem Moje TV, Telemacha i zemaljskih predajnika.
„Nedavno smo nabavili računar koji nam omogućava da ‘izlazimo’ digitalno, a trenutno smo u fazi nabavke digitalnog switcha putem kojeg bi prema kablovskim emiterima mogli slati digitalni signal. Kada je u pitanju zemaljski predajnik, tu nam je sva oprema analogna. Dakle, jednim dijelom smo spremni za digitalizaciju, no bit će potrebno nabaviti još opreme koja je dosta skupa, kako bismo u potpunosti završili taj proces“, govori Esmer Pita, iz Tehničkg odjela RTV Visoko.
Samir Kučanin, šef tehnike u RTV Vogošća, pak, kaže da je ta televizija u potpunosti spremna za digitalno emitovanje signala.
„Kada je riječ o ‘izlazu’ iz našeg studija i režiji, mi odnedavno emitujemo full HD digitalni signal. Dakle, televizija je u potpunosti digitalno spremna za full HD signal. Čitav proces je trajao nešto više od dvije godine. Prvo što smo uradili bila je digitalizacija režije i play-out sistema. Nabavljene su nove miksete, softveri i kamere koje koristimo u studiju. U julu 2017. pustili smo full-HD digitalni signal, a u decembru nabavili i dodatnu digitalnu opremu. Međutim, kablovski operateri još ne preuzimaju naš digitalni signal. Kada je riječ o zemaljskoj mreži, to nije u našoj nadležnosti, mi pretvaramo iz digitalnog u analogni signal i šaljemo putem predajnika. Što se nas tiče, mi smo spremni, potrebno je još samo digitalizovati predajnike“, objašnjava Kučanin.
Emir Cocalić ističe da je digitalizacija isključivo pokušaj da se uvede red na medijskoj sceni putem podizanja standarda i kvaliteta slike i zvuka.
„Ko će preživjeti, a ko ne, vidjet ćemo. Ne mislim da će svi moći ispoštovati što se trenutno traži, mislim da za to jednostavno nema šanse. S druge strane, ko je taj što će ugasiti jednu televiziju, odnosno ugasiti 10 radnih mjesta? Dakle, stvar je mnogo kompleksnija nego što se čini. Mislim da bi država čak trebala pomoći nekim televizijama, prije svega onima lokalnog karaktera, kako bi polako ušle u taj proces. Kako sada stvari stoje, uvjeren sam da proces digitalizacije neće biti završen u narednih pet godina“, smatra Cocalić.
Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH istakli su, pak, da će one medijske kuće koje ne budu tehnički spremne za emitiranje digitalnog signala nastaviti emitiranje analognog signala u skladu s dozvolom koju izdaje Regulatorna agencija za komunikacije, pod uvjetom da analogni signal pojedinačnog medija ne pravi smetnje digitalnom signalu drugih medija.
„Ukoliko se desi taj problem, pojedinačni medij će biti isključen s frekvencije koju koristi taj medij, a Regulatorna agencija za komunikacije će iznaći alternativno rješenje za svaki pojedinačni medij, kako bi emitirali svoj analogni signal“, kazali su za kraj u Ministarstvu.
