Nakon što je Evropska komisija nedavno objavila Odluku kojom je Bosnu i Hercegovinu stavila na listu A i B zemalja, kojima je dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, otvorene su velike mogućnost za razvoj mljekara koje do sada nisu imale dozvolu, te će vjerovatno biti potaknute da svoj razvoj usmjere ka dobivanju ove dozvole.
Ovim postupkom jačat će se cijeli mljekarski sektor, postojat će garancija sigurnog otkupa, razvijat će se nove investicije ali i povećati broj radnih mjesta.
Tijana Muhamedagić, Sekretar Asocijacije za prehrambenu industriju pri Vanjskotrgovinskoj komori za Akta.ba je kazala da je dozvolu, do donošenja Odluke, dobilo deset mljekara iz Bosne i Hercegovine ali da je sada otvoren put za još više njih.
“Do sada je naša zemlja izvozila samo termički obrađeno mlijeko a od sada će bh. mljekari moći izvoziti i mlijeko sa manjim stepenom pasterizacije ali i sirovo mlijeko. Odluka predstavlja značajan korak ka proširenju tržišta za mliječnu industriju BiH. Svjesni smo da ulazak na EU tržište neće biti jednostavan za mliječnu industriju BiH, ali poznajući kvalitet proizvoda naše industrije, uvjereni smo da će bh. proizvodi vrlo brzo pronaći zasluženo mjesto na ovom zahtjevnom tržištu”, rekla je Muhamedagić.
MOGUĆ BLAGI RAST IZVOZA
U toku 2017. godine iz BiH je na tržište EU izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 16,4 miliona KM.
Muhamedagić kaže kako se u budućnosti zasigurno očekuje blagi rast izvoza kao rezultat ove Odluke, međutim ne treba očekivati velike i nerealne skokove.
“Za proizvođače koji već posjeduju dozvolu za izvoz jako je bitno vratiti se u potpunosti na tržište R.Hrvatske, kao jednog od ključnih tržišta domaće industrije prije njenog ulaska u EU. Proizvođači su svjesni činjenice koliko se teško vratiti na izgubljeno tržište i kako je još teže otvarati nova tržišta, međutim obzirom na visok kvalitet bh. proizvoda, ne sumnjamo da će isti naći svoje mjesto i na ovom zahtjevnom tržištu”, govori Muhamedagić.
Izvoz 2012. godine u R. Hrvatsku iznosio je preko 40 miliona KM.
Kompanija Milkos jedna je od četiri mljekare koje su dozvolu za izvoz u EU dobile prilikom prve FVO inspekcije i od tada do danas sarajevska mljekara Milkos kontinuirano radi na samokontroli i održavanju sistema kontrole kvaliteta i sljedivosti ali i na poboljšanju i unapređenju.
“Mi u Milkosu smatramo da je dozvola za izvoz koja je dobijena od nezavisne EU institucije (FVO) znak da mljekara radi u skladu sa EU legislativom i da su naši proizvodi u skladu sa strogim EU kriterijima i zahtjevima što bi trebao biti signal kupcima u BiH da sa punim povjerenjem kupuju proizvode sarajevske mljekare Milkos i drugih mljekara koje imaju otkup i preradu mlijeka u BiH“, kazao nam je Adin Fakić direktor ove kompanije.
Fakić kaže kako je riječ o tržištu EU koje ima pola mlijarde ljudi i mogućnost izvoza na to tržište otvara mnoge perspektive.
“Mi smo mala zemlja u smislu mogućnosti osvajanja tog tržišta zbog male proizvodnje svježeg mlijeka koje je oko 215 miliona litara mlijeka godišnje, ali to tržište pruža čitav niz mogućnosti, povećanja proizvodnje mlijeka, prerade mlijeka i proizvodnje novih proizvoda sa dodanom vrijednošću čime bi se asortiman proizveden u BiH promijenio i bio konkurentan”, govori Fakić.
MLJEKARE U BIH SU NOSIOCI RAZVOJA MLJEKARSKOG SEKTORA
Milkos ima za cilj proširiti tržište na druge zemlje EU osim Hrvatske i zbog toga su napravili nekoliko novih proizvoda koje su konkurentni u EU. Istovremeno, stalno naglašavaju važnost izvoza posebno zbog nepostojanja sistema robnih rezervi u BiH i nemogućnosti proizvodnje velikih količina maslaca, mliječnog praha i sireva sto je u prošlosti dovodilo do pojave viškova mlijeka u BiH i problema sa otkupom jer mljekare nisu imale mogućnost otkupiti i plasmana na tržište svih količina mlijeka.
Dva su načina da se to uradi kaže Fakić, jedan je vođenje efikasnog sistema robnih rezervi kao što je to u EU i drugi način je da BH institucije omoguće domaćim mljekarama izvoz mliječnih proizvoda u zemlje kao što je Turska čime bi se stekli uslovi za nesmetan razvoj mliječne industrije u BiH.
Mljekare u BiH su nosioci razvoja mljekarskog sektora i garant stabilnosti otkupa i daljeg razvoja ovog sektora koji je najnapredniji i najuređeniji u BiH.
Sarajevska mljekara Milkos do sada je investirala preko 30 miliona KM. Zapošljava preko 140 radnika i otkupljuje mlijeko od oko 1000 kooperanata. Istovremeno, vlasnici su najveće farme muznih krava i zbog toga imaju objektivan pogled na poljoprivredno prehrambeni sektor.
“Mi smatramo da je konkurentnost najveći problem bh. poljoprivrednika koji ne rade u istim uslovima kao farmeri u EU i poslovni ambijent je potpuno nepovoljan. Od 01.02.2017. BiH je potpisala SSP i to će dovesti do postepenog ukidanja dadžbina i hitno se mora djelovati ka uvođenju i održavanju konkurentnosti aktivnostima kao što je povećanje budžeta za poticaje u poljoprivredi, mogućnost dobijanja nepovratnih sredstava iz EU fondova (IPA), dobijanja kredita od domaćih razvojnih banaka sa povoljnom kamatnom stopom i otplatom, uvođenje “plavog dizela” ili manjenje osnovice za obračun direktnih poreza”, pojašnjava Fakić.
Dodaje da su ovo samo neke od mjera koje će omogučiti povećanje konkurentnosti poljoprivrednika i stavljanje u istu poziciju sa konkurentima u EU. Samo to će osigurati povećanje proizvodnje i održavanje broja zaposlenih u ovoj oblasti.
I.M.
