Međunarodni monetarni fond (MMF) projicirao je da će ekonomski rast BiH od 2,4 posto u 2022. godinu usporiti na dva procenta u 2023. godini, dok će inflacija u BiH po procjeni MMF-a u 2022. godini iznositi 10,5 posto.
U prostorijama Centralne banke BiH danas je predstavljen izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda pod nazivom “Regionalne ekonomske perspektive za Europu”, a o najnovijim dešavanjima, predviđanjima i rizicima za buduće izglede u Evropi i u BiH govorili su Gabriel Di Bella iz Evropskog odjela MMF-a i rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić Softić, u uvodnom obraćanju, je istakao dobru saradnju sa MMF-om i spremnost da učestvuju u svim zajedničkim nastojanjima da se pronađu bolji izgledi za budućnost naše ekonomije.
– Svjesni smo da živimo u vrijeme velike neizvjesnosti i da se cijela Evropa suočava s istim izazovima od rata u Ukrajini, energetske krize do visoke inflacije. Svi imamo iste ili slične probleme, te je stoga neophodna snažna koordinirana akcija – istakao je Softić.
Centralna banka BiH će, kako je naglasio, nastaviti održavati svoju monetarnu politiku i stabilnost valute i raditi dalje na unapređenju poslovnih procesa uz održavanje kredibilnosti kao najvažnije vrijednosti koju svaka centralna banka u svijetu ima. Kako bi podržali ekonomiju i građane BiH, kako je dodao Softić, Centralna banka BiH je u skladu sa svojim mandatom pokazala, poduzela i poduzet će odgovarajuće mjere u skladu sa odlukama Evropske centralne banke.
– Podrška MMF-a u provođenju naših aktivnosti je od izuzetne važnosti – istakao je Softić.
Gabriel Di Bella iz Evropskog odjela MMF-a je rekao da rat u Ukrajini kreira više izazova za region, a među njima je povećana inflacija koja je rezultirala koordiniranim odgovorom centralnih banaka širom svijeta. Manja opskrba plinom iz Rusije, kako je dodao, ima direktan input kada su u pitanju proizvodne funkcije mnogih kompanija, ali i indirektan input kada je riječ o proizvodnji električne energije i povećanje cijena, ne samo gasa već i struje.
– Posljedica sve viših cijena hrane i energije jeste da je je došlo do povećane inflacije u regionu bez obzira da li je riječ o ekonomijama u razvoju ili naprednim ekonomijama. Između 60 do 70 posto procenata povećanja inflacije koje smo vidjeli u augustu ove godine jeste zbog zajedničke kombinacije viših cijena hrane i energije – naveo je Di Bella.
Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell se osvrnuo na izglede i perspektive za ekonomski rast za BiH.
– Recesija tokom pandemije nije bila toliko loša kako smo se bojali, a onda smo imali oporavak koji je bio jači nego što smo očekivali. Sada kako se pogoršavaju perspektive u Evropi, mi smo sukcesivno pravili korekcije. Prema našoj posljednjoj objavljenoj prognozi, predvidjeli smo 2,4 procenta rast 2022. godine, te dva procenta rast u 2023. godini – rekao je Jewell dodajući da će inflacija u BiH, po posljednjim procjenama, u 2022. godini iznositi 10,5 posto.
Iza visoke inflacije, kako je dodao, uglavnom su dvije kategorije, hrana koja čini jednu trećinu košarice indeksa potrošačkih cijena, te transport.
Kada je riječ o opskrbi energijom, mnogo zemalja u zapadnoj Evropi je izloženo daljnjoj redukciji u opskrbi gasom, rekao je Jewell, dodajući da je BiH manje osjetljiva na energetska kretanja u odnosu na neke druge zemlje. Shodno kretanjima na svjetskom tržištu, cijene gasa i benzina su više, dok su, kako je istakao, cijene električne energije duže vrijeme zamrznute za domaćinstva, dok su povećanja cijena električne energije za preduzeća ograničena.
Nakon prezentacije nalaza iz izvještaja u diskusiji su među ostalim učestvovali Belma Čolaković iz CBBiH, te ekonomski analitičari Svetlana Cenić i Faruk Hadžić.
