Kosovske carine itekako bi mogle izazvati ekonomski udar na kompanije iz Bosne i Hercegovine koje plasiraju svoje prozvode na Kosovo. Procjene govore da je u ovom trenutku u našoj zemlji ugroženo nekoliko hiljada radnih mjesta. Kako nam je potvrđeno, proizvodi zeničke kompanije ArcelorMittal i sarajevske mljekare MILKOS su obustavljeni.
Kompanije iz naše zemlje uložile su veliki novac u repromaterijal, opremu i radnike, planirajući izvoz svojih proizvoda na Kosovo. Prema procjeni Vanjsko-trgovinske komore, zbog odluka prištinske vlade o 100-postotnim carinama, ugroženo je blizu 10 hiljada radnih mjesta u Bosni i Hercegovini. Uvođenje recipročnih mjera ne bi bilo rješenje, jer je omjer izvoza i uvoza 10:1 u korist Bosne i Hercegovine.
“Mi ne govorimo o jednoj fimi. Mi govorimo o lančanoj reakciji. Ako govorimo o mliječnoj industriji, sve firme imaju otkup, tranport i tako dalje. Sve grane postaju ugrožene, jer su sklopile takve ugovore. Ako pobrojimo sve ove grane dođemo otprilike do te brojke, ako uzmemo u obzir njihove radnike, koliko je sklopljeno ugovora, i koliko je radnika u branši koja je prateća”, kaže Vjekoslav Vuković, predsjednik VTK-a.
Kosovo je najprije uvelo taksu na mliječne proizvode iz BiH, zatim i 10-postotne takse na određene artikle i na kraju je Vlada u Prištinu uvela 100-procentne carine, i to bez obavezujućeg službenog obaviještenja o uvođenju novih taksi, kažu u bh. Komori. Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine je u više navrata uputila pismo apela Prištini, ali odgovor, ističu, nikada nije stigao. Pisali su i Predsjedništvu BiH, te resornom državnom ministarstvu, u znak podrške u uvođenju eventualnih mjera.
“Konkretno tijelo prema kojem se sada može djelovati jeste Evropska komisija, jer ona je nositelj CEFTA-e. Evropska komisija je ta koja će donijeti konačni pravnolijek, ali to ostavljamo bh. institucijama”, navodi Vuković.
Izvoz iz BiH na Kosovo čini između 4 i 5 posto ukupnog izvoza naše zemlje u države potpisnice CEFTA sporazuma. U posljednjih pet godina, BiH je na Kosovo izvezla robe u vrijednosti od 750 miliona maraka, dok je, istovremeno, iz Kosova uvezla robe u vrijednosti od oko 60 miliona maraka.
U prvih deset mjeseci ove godine, na Kosovo smo izvezli oko 130 miliona maraka, dok je vrijednost kosovske robe uvezene u našu zemlju oko 14 miliona. Godinu ranije, Bosna i Hercegovina je izvezla više od 160 miliona, a sa Kosovo je uvezeno robe u vrijednosti oko 15 miliona maraka. Kompanije koje svoje proizvode plasiraju na kosovsko tržište razočarane su odlukom Prištine.
“Naš komentar je da su svi naši izvozi prema Kosovu obustavljeni. Našu zabrinutost smo iskomunicirali prema nadležnima. A rješenje za ovo pitanje je veoma važno za naše poslovanje”, ističe Alena Kahrimanović, ArcelorMittal.
Oko 15 miliona litara mlijeka godišnje se izveze iz BiH na Kosovo, od toga milion i po se odnosi na sarajevski MILKOS. U ovoj kompaniji su nam potvrdili da su obustavili svoje proizvode zbog novih kosovskih carina, ali da radna mjesta nisu ugrožena.
“Mi nećemo ugroziti radna mjesta. Sretna okolnost je da je godina već pri kraju i da je ugovor već pri kraju ispunjenja, i kada se dogovora za sljedeću godinu. Samim tim ni otkup mlijeka od naših farmera neće biti ugrožen”, otkriva Adin Fakić, MILKOS.
100-postotne carine koje je uvelo Kosovo, najviše je ugrozilo agroindustriju, metalnu, mliječnu, ali i proizvodnju ulja i sokova, te dio tekstilne industrije. Bosna i Hercegovina nema zaštitne mjere za svoje proizvođače, niti, kako kažu u Vanjskotrgovinskoj komori, CEFTA ima mehanizam rješevanja ovakvih sporova među državama članicama.
N1
