Husein efendija Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, važi za istinskog lidera Bošnjaka u zemlji i dijaspori. Takav status je stekao na osnovu svojih dijela, a takvog ga vidi i narod. U svom prvom velikom intervjuu za Faktor uvaženi reisu-l-ulema Kavazović govori o danima Bajrama, borbi za bosanski jezik, te izazovima pred kojima se Bošnjaci nalaze, ali i iskazuje radost zbog omladine koja ispunjava džamije
FAKTOR: Poštovani efendija Kavazoviću, bliži nam se Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska blagdana. Ramazan je pokazao da su naše džamije u domovini i dijaspori prepune vjernika, a posebno zadovoljstvo predstavlja činjenica da je među njima veliki broj mladih ljudi. Da li su ti mladi ljudi nada da je bosanskohercegovačko društvo na dobrom putu oporavka?
HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ: Hvala Bogu, ramazan je protekao u lijepoj atmosferi. Dani su bili dugi, pa se nadamo da će i sevapi biti veći i obilniji. Sada su naše misli i naše dove upućene Allahu džellešanuhu – da kabul učini naš post, namaz, zekat, učenje Kur’ana i noćne namaze.
Raduje me da se naša omladina povezuje u vjeri. To je dobro za njih i za naše društvo. Vjerujem da će oni tako kod sebe izgraditi sposobnost da raspoznaju vrijednosti i svetost života, kao najvećeg blaga koje je Bog darovao ljudima. Naravno, svi imamo puno toga popravljati, a čini mi se najvažnijim da unesemo etiku u pristupu najvažnijim životnim pitanjima. Možda je najteže živjeti moralno, ali je na kraju jedino tako moguće istinski živjeti. To znači živjeti zdravo, a duša je sklona zlu, kako kaže Kur’an. Valja nam stalno bdjeti nad našim moralom.
Danas je naročito važno da mladi ljudi razviju bajrak borbe sa svojim nefsom. Ako to uspiju, njihova budućnost će biti bolja. Hedonizam je negacija života. Polažem veliku nadu u njih jer kod njih je snaga. Vjera će im pomoći da očvrsnu, ojačati njihov duh i omogućiti da se realiziraju kreativnim radom, strpljivošću, znanjem i poštenjem. Njihovi ciljevi trebaju i moraju biti humani, onako kako su postavljeni u Kur’anu: rad za dobro i na ovom i na budućem svijetu. Moraju u sebi nositi duh naše Bosne i Hercegovine, zemlje naših naroda. Dobro trebaju podržati, a zlo osuditi i biti hrabri da mu se suprotstave.
FAKTOR: Kako biste ocijenili aktuelni položaj Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, posebno imajući u vidu sve jače nasrtaje vlasti entiteta RS na osnovna prava povratnika, poput prava na bosanski jezik?
HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ: Nasrtaji na državu Bosnu i Hercegovinu i dalje traju. Mi smo bili i ostali predmet i cilj velikodržavnih projekata. Od Prvog svjetskog rata dovođen je u pitanje identitet našeg naroda i samostalnost naše zemlje u totalitetu. Nakon Agresije 1992-95. godine i čuda bosanskog otpora, ponovo je na sceni pokušaj ugrožavanja našeg naroda preko negiranja ustavnog prava imenovanja našeg jezika bosanskim.
Jezik je kuća bitka, kako što reče jedan filozof. Preko bosanskog jezika nastoji se rušiti Bosna i Hercegovina. Za nas bi ovo morao biti alarm! Ako naši odgovorni ljudi u politici na svim nivoima i svih profila žele vidjeti koliko je taj rušilački projekat odmakao u realizaciji, neka pogledaju stanje bosanskog jezika u državi i sve će im biti jasno. Među nama ima dosta sljepila. Navikli smo slušati uspavanke, odnosno privikavali su nas na njih. Naša pjesma je sevdalinka i u njoj je naš jezik i naš identitet. Treba nam još znanja, istraživanja i argumentiranja. Ono što je stoljeće i više potiskivano nije lahko oživjeti i afirmirati. Naša borba da sebi otkrijemo sebe još traje. Do sada su nam drugi držali slovo. Sada ipak i mi držimo slovo o sebi. Tu je naš položaj nešto bolji, ali je još uvijek težak. Agresija intelektualnih elita iz devedesetih na naše biće nije prestala, a kad će ne znamo. Da će to biti u skorije vrijeme, neće.
FAKTOR: Islamska zajednica je mnogo puta bila predvodnik aktivnosti koje su branile narod na cijelom području Bosne i Hercegovine, od upozorenja na štetnosti Zakona o katastru RS-a preko popisa stanovništva do prava na bosanski jezik. Treba li Islamska zajednica jaču podršku državnih institucija, makar onih na čijem su čelu Bošnjaci?
HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ: Islamska zajednica ima pozvanje da brine o narodu, o njegovoj duhovnoj i materijalnoj kulturi. Naravno, u toj misiji nije sama. Ona je to činila i onda kada su ovdje vladali habsburgovci, i karađorđevići, i komunisti. Čini to i danas, u poretku kojeg nazivamo demokratijom. Niti jedan od ovih sistema nije nam bio naklonjen. Od nas i našeg naroda svi su otimali, agrarnom reformom ili nacionalizacijom, a onda govorili kako je njihov grunt na toliko i toliko. Islamskoj zajednici su oteli velika vakufska dobra, livade, pašnjake, šume, zgrade… Rušili su džamije, i u miru i u ratu, gdje god su stigli. I danas u Sarajevu, kada otkopamo temelje džamije koju su porušili, ne daju nam da je obnovimo.
Naravno, upozoravali smo na pogubnost Zakona o katastru u RS-u, Zakona o prebivalištu, Zakona o grobljima… Tim zakonima je izvršen atak na ekomomske uvjete života naših ljudi u RS-u. Mi smo prvi uvidjeli šta se sprema našoj djeci u RS-u, još od njihovog tjeranja da farbaju vaskrsna jaja. Nažalost, tada su nam neki ljudi iz naših političkih elita govorili da su to samo incidenti i da pretjerujemo. Islamska zajednica je izgradila senzibilitet prema pojavama i procesima ugrožavanja našeg identiteta. Pamtimo faze koje je naš narod prolazio. Recimo, golgota naše djece širom ove zemlje se nastavlja pred našim očima i očima cijele Evrope.
Ima pojedinaca koji su spremni pomoći. Uglavnom su to naše džematlije, privatni poduzetnici, ljudi iz naroda koji cijene rad Islamske zajednice i spremni su učestvovati s nama u borbi za prava našeg naroda. Država je komplicirana u donošenju odluka, nešto zbog svog ustroja, a nešto i zbog bahatosti i nerazumijevanja nosilaca funkcija. Mogla bi, zasigurno, više, i mi je strpljivo čekamo.
FAKTOR: Uvaženi reisu-l-ulema, u toku je registracija birača iz dijaspore za lokalne izbore u BiH. Koliko je to bitna obaveza muslimana i Bošnjaka, posebno kada je riječ o mjestima gdje je narod preživio genocid i najgore ratne zločine?
HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ: Uspostava kvalitetne vlasti je veoma važna za život ljudi. Lokalna vlast je važnija za obične ljude jer rješava pitanja komunalne infrastrukture, vodosnabdijevanja, primarne zdravstvene zaštite i sl. Politike forsiraju izbore na višim nivoima, jer su tamo važna politička, a ne neposredna životna pitanja. Vjerovjesnik Muhammed a.s. upozoravao je na potrebu tjesnije saradnje svih nivoa vlasti, kada je to uporedio s ljudima na brodu. Kazao je da oni na palubi moraju imati obzira prema onima koji su pod palubom, da im ne bi probušili brod, pa da svi stradaju.
Bošnjaci se moraju truditi da u najvećoj mjeri eliminiraju posljedice genocida i uništavanja materijalnih dobara. To je naša obaveza i legitimno pravo. Svi koji mogu tome doprinijeti, i muškarci i žene, dužni su činiti sve što je u njihovoj moći. To će naravno potrajati. Moramo se naviknuti da u nekoliko sljedećih decenija radimo na tome. Neka niko od nas ne očekuje da ćemo od toga odustati.
Demokratski izbori su jedan od načina da se prilike mijenjaju u Srebrenici, Prijedoru, Bratuncu, Višegradu, Foči… Bošnjačka politika iz Sarajeva mora više pažnje tome posvetiti, a ne samo brinuti za izborne rezultate u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici i drugim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine. Do sada je vođena pogrešna i katastrofalna politika na ovom planu od strane političkih aktera kod Bošnjaka. Ta sebičnost skoro da je ugrozila naše političko biće na prostorima gdje su Bošnjaci bili izrazita većina. One političke snage koje to budu promijenile najviše će učiniti za državu Bosnu i Hercegovinu. Ljude s tih područja ne treba stavljati na liste u Federaciji BiH, već ih politički angažirati u rodnim mjestima da pomognu povratnicima u lokalnim skupštinama.
FAKTOR: Koliko su Bošnjaci generalno odgovorni za Bosnu i Hercegovinu? I da li preuzimaju tu odgovornost?
HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ: Bošnjaci su, kao najbrojniji narod, uvijek bili odgovorni za sudbinu Bosne i Hercegovine. Oni su s drugim patriotima, prije svih Hrvatima i Srbima, sačuvali njenu postojanost. No, valja nam svima zajedno činiti puno više da ona bude zemlja i država dobrih ljudi, koji žive na svojoj baštini u miru i razumijevanju. Bosna i Hercegovina je naše zajedničko dobro i mi smo svi u tom smislu braća i jedni drugima najpreči. Bošnjaci ne smiju biti malodušni prema problemima svoje braće, kao što se ni prava Bošnjaka ne mogu i ne smiju dovoditi u pitanje.
FAKTOR: Kako biste ocijenili položaj Bošnjaka u zemljama regiona? Već godinama se priča o dobrom položaju Bošnjaka u Hrvatskoj i Crnoj Gori, no problemi su u Srbiji. Mogu li promjene na čelnim pozicijama dviju islamskih zajednica u toj zemlji dovesti do ujedinjenja u jednu?
HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ: Još uvijek ima puno zabrinutosti za položaj muslimana u zemljama našeg okruženja. Hrvatska je odmakla od drugih i pokazala civilizacijsku širinu, čak i u odnosu na Sloveniju i mnoge evropske zemlje. Muslimani vole Hrvatsku, jer ih ne diskriminira i pokazuje spremnost da ih prihvati kao svoje ravnopravne građane. Voljeli bismo da to isto možemo reći i za Srbiju, ali to tamo nije tako. Najmanje što očekujemo od tamošnje politike jeste da nas ostave na miru i da ne cijepaju i svađaju muslimane. Nažalost, historijsko podozrenje, zbog zločina tokom 19. i 20. stoljeća koji su počinjeni nad muslimanima i genocida u Srebrenici, za koji je Srbija odgovorna jer ga nije spriječila, pojačalo je nepovjerenje prema toj državi. Ako tome dodamo i konstantno negiranje genocida, onda vidimo šta je razlog takvog stanja.
Ipak, svjesni smo koliko su ovi odnosi važni. Voljeli bismo da se krene ka njihovoj normalizaciji. Međutim, to nije moguće činiti jednom vikend-posjetom i sa dvije-tri izjave. Potrebno je vrijeme, godine pažljivog planiranja i ustrajnog rada. Odnosi između muslimana i pravoslavaca, Bošnjaka i Srba, od krucijalnog su značaja za Zapadni Balkan. Međutim, svi mi moramo znati da je dug put od toleriranja do pomirenja, a on je još duži ako se prema njemu odnosimo bez plana. Moramo se prvo naučiti tolerirati jedni druge, a to znači trpiti i izbjegavati ono što može uzbuditi strasti i podići talog s dna. Kada to naučimo, iduća faza pomirenja doći će sama od sebe. Naša tačka spajanja je Srebrenica i priznanje genocida u njoj.
Kada je u pitanju Islamska zajednica u Srbiji i pomirenje u njoj, još nisam optimista. Da bi se to dogodilo neophodno je da ljudi budu slobodni s obje strane. Za sada to nije tako. Ovim novim događanjima u tom nasilno uspostavljenom surogatu zajednice stvari su se još više usložile.FAKTOR: Kako biste ocijenili Vašu saradnju sa političkim čelnicima Bošnjaka, od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića do premijera Denisa Zvizdića i Fadila Novalića?
HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ: Sarađujemo onoliko koliko je potrebno i koliko je svrsishodno. Oni imaju svoju odgovornost, a mi svoju. Nastojimo da se jedni drugima ne miješamo u poslove. Naravno, u državnom aparatu je stvarna vlast i moć, u materijalnom smislu. Čekamo rješenja za brojna pitanja koja se tiču Islamske zajednice. Obećanja koja su data nisu ispunjena. Na povratu vakufske imovine se ne radi, kao ni na osiguranju vjerskih službenika. Sve je i dalje tamo gdje je i bilo. Ugovor s državom nismo potpisali jer se stalno pojavljuju neki izgovori od strane dva druga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Ivanića i Čovića. Mi smo diskriminirana zajednica po tom pitanju. Skoro je pola mandata prošlo, a vlast nije realizirala ništa od obećanog.
FAKTOR: Puno se priča o evropskom putu Bosne i Hercegovine. Ima li on alternativu?
HUSEIN EF. KAVAZOVIĆ: Ne znam šta bi bila alternativa osim neka nova krnja Jugoslavija ili savez s Rusijom. Zbog ideje o stvaranju tzv. Velike Srbije platili smo visoku cijenu progona, zločina i genocida. Evropa nam se, čini mi se, nudi svima kao najbolje rješenje. Tamo su već Slovenija i Hrvatska. Tamo evo hoće i Srbija i Crna Gora. Mislim da je i nama tamo mjesto. Trebamo pomoći jedni drugima da tamo stignemo što prije. Alternative skoro da nema! Ali Bog najbolje zna.
Razgovarao: Almir ŠEĆKANOVIĆ/Faktor
