Home » BiH na pragu najzagađenije zime: Masovna upotreba uglja dodatno će utjecati na kvalitet zraka

BiH na pragu najzagađenije zime: Masovna upotreba uglja dodatno će utjecati na kvalitet zraka

Globalne prilike u energetskom sektoru odrazile su se i na Bosnu i Hercegovinu. Masovnija upotreba uglja kao energenta za zagrijavanje, negativno će utjecati na kvalitet zraka u našoj zemlji, koji je i u ranijim godinama bio narušen, posebno u zimskim mjesecima.

Alternative za grijanje svakako bi u Bosni i Hercegovini mogle značiti katastrofu jer siromaštvo, izostanak odgovarajuće energetske politike i nedostatak svijesti mogli bi se još više plaćati zdravljem. Stručnjaci savjetuju građanima da budu oprezni, a sve kako bi se emisije zagađujućih čestica u zrak svele na najmanju moguću mjeru.

Zagađujuće čestice već su u zraku

S dolaskom jeseni i aktiviranjem individualnih ložišta ponovo se susrećemo sa problemom zagađenja zraka. Tokom vikenda umjereno zagađen zrak je bio prisutan u najvećem dijelu Bosne i Hercegovine, a u prostoru sarajevsko-zeničke kotline i tuzlanskog bazena, on je nerijetko bio i nezdrav za osjetljive grupe stanovništva.

Narušavanju kvaliteta zraka uglavnom doprinose povišene koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2.5. Koncentracije sumpordioksida samo lokalno i povremeno su dosezale visoke vrijednosti.

Loš kvalitet zraka posebno se osjeti u Tuzli, a tome pored privatnih kotlovnica i prevelikog broja automobila na saobraćajnicama svakako utječe i Termoelektrana koja nema sistem odsumporavanja. Ova informacija za Klix.ba je potvrđena iz tamošnjeg Centra za ekologiju i energiju.

“Sa snižavanjem temperatura zraka došlo je do povećane koncentracije zagađenih materija u zraku”, trenutna je ocjena direktorice Centra za ekologiju i energiju Džemile Agić.

Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova u Evropi, međutim, u proteklim godinama osjetili su se blagi pomaci kada je riječ o poboljšanju kvaliteta zraka.

Prema riječima Agić, aktivnosti nadležnih u kontekstu sufinansiranja mjera energetske efikasnosti te prelaska na ekološki prihvatljivije energente, na neki način pokazuju pozitivne rezultate.

“I pored toga, građani su prije energetske krize počeli mijenjati svoje obične peći na ugalj na one na pelet te je dolazilo do smanjenih emisija. Također, shodno rastu standarda, ljudi su kupovali i novije automobile, tako da su i emisije bile manje. Međutim, na sve to mi ne možemo reći da imamo čist zrak, već moramo nastaviti raditi u tom pravcu, mnogo brže nego što je to bio slučaj dosad. Nadležni na gradskom nivou moraju izdvajati znatno više sredstava za mjere energetske efikasnosti, a ukoliko ih nema, potrebno ih je tražiti sa viših nivoa i od međunarodnih institucija”, navodi Agić.

Izazovna zima

Ovi pomaci sada bi ponovo mogli biti narušeni zbog energetske krize jer će shodno njoj, prema riječima Agić, ova godina biti kritična. Naime, veliki broj građana se nakon prelaska na zagrijavanje objekata putem peleta u predstojećoj zimi vraćaju na ugalj.

“Dok se građani i nadležne institucije snađu, imat ćemo povećane emisije zagađujućih čestica u zraku jer ljudi će ložiti ono što imaju. Teško je u ovom trenutku reći nekome da živi u hladnoj prostoriji, a kako bi smanjio zagađenje zraka. Moramo brzo reagovati i smisliti način na koji ćemo pomoći građanima, ali i sredini u kojoj živimo”, nadovezuje se Agić.

  FBiH puno spremnija za moguće zdravstvene krize

Smatra da bi građani prije svega trebali ograničiti prostorije koje zagrijavaju, čime bi se smanjile i potrebe za energentom. Ukoliko koriste ugalj, kako Agić savjetuje, on bi trebao biti bez sumpora.

“Razumijem da ćete naložiti ugalj ili neki drugi energent ukoliko nemate peleta, ali neka on bude u minimalnim količinama i bez sumpora. Najbolje bi bilo upotrebljavati lignite ili eventualno banovićki ugalj”, savjetuje Agić.

Da bi Tuzlaci konačno počeli udisati kvalitetan zrak zasigurno će morati proći još nekoliko godina. Na to čekaju i mještani Bukinja, prigradskog naselja, koje nosi epitet najzagađenije sredine u Bosni i Hercegovini.

Ovo naselje prije nekoliko decenija imalo je više od pet hiljada stanovnika, a danas je ostalo svega hiljadu i po osoba. Život u toj lokalnoj zajednici sada je, prema tvrdnjama mještana, nepodnošljiv i to zbog raznih ekoloških udaraca koje im zadaju sa svih strana.

Osim Termoelektrane Tuzla, koju godinama prati glas najvećeg zagađivača zraka, za Bukinjane problem predstavlja i deponija hemijskog otpada u nekadašnjoj industrijskoj zoni, kao i deponija šljake i pepela. Kako je tamo živjeti najbolje zna predsjednik mjesne zajednice Goran Stojak.

“Situacija se nažalost nije poboljšala, već je iz godine u godinu sve lošija. Mi već sad osjetimo zagađenje zraka, prašina nam škripi u ustima prilikom boravka na otvorenom, a dovodi i do problema u očima. Ukoliko ujutro želite izaći na svjež zrak i udahnuti ga punim plućima, to u Bukinju ne možete ostvariti”, kaže nam Stojak.

Bolesničko naselje

Za Bukinje navodi i da je naselje bolesnih osoba, jer je skoro svakom drugom stanovniku dijagnosticiran neki od oblika karcinoma.

“Kod skoro svake bolesne osobe riječ je o karcinomu. Meni je najžalosnije što do danas niko ozbiljno nije uzeo u razmatranje ovaj problem. Mi ne želimo nikoga optuživati, ali krajnje je vrijeme da se situacija promijeni, kako nam ljudi ne bi i dalje umirali”, navodi Stojak.

Prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije, boravak osobe na otvorenom dozvoljen je najviše deset minuta ukoliko su koncentracije sumpordioksida 500 mikrograma po metru kubnom.

Prekomjerno zagađenje, pored pluća, između ostalog utječe na kardiovaksularni sistem, što u problemima sa srcem može dovesti i do pojave ishemijskih udara u mozgu kod osoba s hipertenzijom, starije su životne dobi ili imaju pad imuniteta.

U uslovima zagađenja zraka dolazi i do povećanja pacijenata sa reproduktivnim problemima, zatim oboljelih od dijabetesa, bolesti endokrinog sistema, pa čak i depresije. Svi ovi slučajevi zabilježeni su u Bosni i Hercegovini, shodno rezultatima zdravstvenih analiza u našoj zemlji.

Izvor: Klix