VIJESTI.BA: Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su u izvještaju “Stanje nacije” upozorili na drastičan pad direktnih stranih ulaganja u BiH. U izvještaju su naveli da u prvih devet mjeseci 2016. godine direktna strana ulaganja iznose 81 milion KM ili 0,27 posto BDP-a, dok je taj procenat prethodnih godina dostizao i do 2,72 posto. Šta je glavni razlog pada inostranih ulaganja u našu državu?
MUIDŽA: Činjenica je da je u posljednjih nekoliko godina evidentan nepovoljan trend kretanja razine stranih direktnih investicija.
U pitanju je niz faktora koji utiču na smanjenje stranih investicija u BiH. Nestabilna politička situacija definitivno ne pospješuje dolazak novih investicija jer svaki investitor traži stabilnost kako bi mogao dugoročno planirati svoje poslovanje i investicije.
A samo uređenje BiH uzrokuje prekomjernu administraciju koja se i dalje nezaustavljivo širi na različitim nivoima bez jasnih razgraničenja ovlasti i odgovornosti što uzrokuje njenu neefikasnost. Potrebno je konstantno imati na umu da privlačenje stranih investitora mora da prati dosljedno sprovođenje započetih reformi u zemlji. Također, nužno je postojećim poslodavcima stvoriti uslove za reinvestiranje, rast i nova zapošljavanja.
Uočili smo da veliki problem predstavlja zapravo nepropisna i neujednačena implementacija zakona i drugih propisa, te često mjenjanje odredbi, što izaziva pravnu nesigurnost, koja je jedan od glavnih uslova za uspješna ulaganja u zemlju. Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja, vrlo često se ne provode u praksi, pa se i strani i domaći investitori i privrednici, ali i građani svakodnevno susreću s problemima kada institucije počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti.
Ono što je također vrlo važno jest predvidivost poreznog okvira, a trenutno čak 70% naših članica smatra da imamo vrlo nepredvidiv sistem.
VIJESTI.BA U kojoj mjeri problemi sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) doprinose smanjenju direktnih stranih ulaganja? Kako se taj problem može riješiti?
MUIDŽA: Iskreno, nadao sam se da će BiH postići mnogo više u pogledu ekonomskog napretka prošle godine. Pozitivni pomaci u smislu realizacije aranžmana sa MMF-om i prihvatanja aplikacije za članstvo u EU su trebali rezultirati sa mnogo izraženijom političkom aktivnošću i napretkom. Koliko je meni poznato Svjetska banka ulaže ozbiljne napore i pomaže u poboljšanju poslovnog ambijenta na različite načine i kroz realizaciju različitih aranžmana sa predstavnicima vlasti i institucija. Nadam se da ćemo u tekućoj godini uspjeti razdvojiti politička pitanja od ekonomije kako bismo izbjegli da BiH i dalje bude na začelju regiona i svijeta u poslovanju te da će fokus biti na pitanjima od istinske važnosti kao što je otvaranje novih radnih mjesta, oporavak ekonomije i privlačenje novih investitora. Strana direktna ulaganja više ovise o konkretnim potencijalima nacionalne ekonomije, potencijalu tržišta I ekonomskom okviru nego o aranžmanu sa MMF-om. Osobno bi mi bilo drago da nam nije potreban MMF jer bi to značilo da sami dobro upravljamo svojom imovinom I da imamo dovoljno financijskog kapaciteta.
VIJESTI.BA Iz CCI-a su takođe upozorili da reformska agenda ne daje očekivane rezultate u većini oblasti. Kako Vi ocjenjujete provođenje reformi na svim nivoima vlasti u BiH i koliko je provođenje reformi značajno za privlačenje stranih investitora?
MUIDŽA: Smatram da bi implementacija mogla i trebala ići brže, hrabrije, uz konkretnije i odlučnije mjere, za što je potrebno postojanje političke volje.
Za sada su konkretne mjere tek u najavi. Rado bismo zamjenili tonu ideja, najava i papira za gram akcije. Mislim na smanjenje poreza, doprinosa, troškova za kompanije, poboljšanje efikasnosti javne uprave, eliminisanje prepreka za investiranje. Vlasti na svim nivoima bi trebale konkretnije prionuti implementaciji reformskih ciljeva na koje su se obavezale entitetske vlade usvajanjem Reformske agende. U narednom periodu očekujemo reformu u oblasti korporativnog prava u skladu sa standardima EU i zahtjevima globalnog tržišta, zatim donošenje adekvatnog zakonodavnog okvira u oblasti koncesija i javno-privatnog partnerstva, korigovanje poreske politike u cilju podsticanja rasta realnog sektora, i na kraju aktivnosti u pogledu jačanja vladavine prava što je preduslov za uspješnu implementaciju Reformske agende.
Većina tačaka iz izvornog programa reformi podudara se sa oblastima koje su članice Vijeća stranih investitora BiH obradile u aktuelnom, 6. izdanju „Bijele knjige“, što je rezultat koordinirane suradnje između Vijeća i institucija na svim nivoima vlasti u BiH.
U ovom, kao i u prethodnim izdanjima Bijele knjige identifikovali smo aktuelna ključna pitanja-prepreke i predlažemo konkretna rješenja zakonskih i proceduralnih prepreka čijim usvajanjem bi se doprinijelo ubrzavanju promjena ključnih za dalji razvoj privrede, regulatornog okruženja i povećanje priliva investicija. Svaka nova odluka treba poticati biznis, investicije, smanjivati porezne i takozvane parafiskalne namete, otklanjati barijere i svako novo zakonsko rješenje ne smije rezultirati dodatnim troškovnim opterećenjem za privredu i građane.
VIJESTI.BA Šta su najveće prepreke za inostrana ulaganja u BiH i na koji način možemo poboljšati poslovni ambijent?
MUIDŽA: Iz perspektive stranog investitora ključni elementi koji čine otežano poslovanje su: politička nestabilnost, ekonomska, pravna, politička i ostale podijeljenosti, predugo vrijeme i procedura za ishodovanje potrebnih dozvola, nepredvidivost kretanja i visina stopa poreza, nedosljednost u propisima i primjene brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti. Ovo su samo neke od prepreka na koje redovno ukazujemo. Vrlo često smo svjedoci da, uprkos dobrim zakonskim rješenjima, primjena istih u praksi je problematična u smislu da institucije zbog svoje kompleksnosti i neefikasnosti birokratskog aparata, različito tumače određene propise i prebacuju nadležnosti. Također, neusklađenost pojedinih propisa na samoj teritoriji BiH je otežavajući faktor u poslovanju i domaćih i stranih kompanija. Harmonizacija propisa sa sa legislativom Evropske unije i susjednih zemalja je od izuzetne važnosti za potencijalne i postojeće investitore. Uvode se dodatna opterećenja na privredu umjesto da se privreda oslobodi i poslodavci rasterete kako bi se stvorila baza razvoja i dugoročnog planiranja investiranja od čega bi onda mogao da se puni i budžet i od čega bi profitirale i kompanije i radnici i građani.
Predvidivost poreznog okvira i politička stabilnost su od izuzetne važnosti, kako za potencijalne, tako i za investitore već prisutne u BiH.
Vijeće stranih investitora Bosne i Hercegovine – Foreign Investors Council već 10 godina aktivno djeluje kao jedinstveni glas najznačajnijih stranih investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini. Naš primarni cilj je poboljšanje općih uvjeta i ambijenta poslovanja, kao i stvaranja boljeg okruženja za dodatno privlačenje stranih investicija. U aktuelnom kao i u prethodnim izdanjima Bijele knjige identifikovali smo ključna pitanja-prepreke i predlažemo konkretna rješenja zakonskih i proceduralnih prepreka čijim usvajanjem bi se doprinijelo ubrzavanju promjena nužnih za dalji razvoj privrede, regulatornog okruženja i povećanje razine investicija.
Želimo zemlju znanja a ne poznanstva, želimo manji broj nameta na poslovanje, učinkovitu i odgovornu javnu upravu, stimulativan porezni okvir, suzbijanje sive ekonomije I korupcije.
VIJESTI.BA: S druge strane, koji su sektori privrede u BiH najprivlačniji stranim investitorima? Šta je u tom pogledu adut BiH?
MUIDŽA: Vijeće/Savjet stranih investitora je u 2015. godini sprovelo istraživanje pod nazivom „VSI Poslovni barometar“ a kao rezultat ohrabruje da su naše članice izrazile spremnost da preporuče BiH kao zemlju za ulaganje (81% ispitanika) kao i da reinvestiraju u naredne dvije godine (67% ispitanika). Istraživanje je ukazalo da su ključne prednosti BiH kao zemlje za ulaganja: potencijal domaćeg tržišta, geografski i strateški položaj te visokoobrazovani kadrovi po konkurentnim cijenama rada. Perspektiva postoji u mnogo sektora i oblasti; poljoprivreda, industrija (drvna, građevinska), ICT sektor, turizam, energetika itd. Međutim da bi privlačnost rezultirala konkretnim ulaganjima potrebno je otkloniti barijere na koje ukazujemo i poboljšati politički i poslovni ambijent.
VIJESTI.BA : Kada je u pitanju 2017. godina, šta možemo očekivati u pogledu stranih investicija? Ima li mjesta za optimizam?
MUIDŽA: Klima je daleko od idealne ali svakako moramo ostati optimistični jer su se stvari ipak pomjerile sa mrtve tačke i očekuje se da će BiH nastaviti s pozitivnim trendovima u naredne 3 godine i ostati na putu ekonomskog oporavka. Uvjeti za ovakav scenarij su naravno nastavak strukturalnih reformi i privlačenje investicija baziranih na političkoj stabilnosti zemlje, realizaciji najvećih infrastrukturnih projekata i ekonomskim integracijama.
Smatramo da bi se kontinuiranom i koordinisanom saradnjom sa predstavnicima vlasti i institucija, te nevladinih organizacija nadležnih za razvoj ekonomije i privlačenje stranih investicija, doprinijelo uspješnom provođenju reformi i poboljšanju poslovne klime što bi dovelo do stvaranja novih radnih mjesta i ekonomskog rasta na obostrano zadovoljstvo, prije svega građana, realnog sektora i vlasti u BiH.
Nužno je dosljedno sprovođenje reformi i stvaranje boljih uslova za poslovanje, kao i poduzimanje aktivnosti na strateškoj promociji potencijala BiH kako bi se postigla značajnija promjena trenda i razine investicija u narednih nekoliko godina.
Također, potrebno je posvetiti posebnu pažnju promociji izvoznog i investicionog potencijala BH privrede u inozemstvu te privlačenju što većeg broja stranih kompanija da investiraju u BiH.
U našem fokusu će u ovoj godini svakako biti oblast poboljšanja poslovne klime, razvoj konkurentnosti, i nastavak suradnje sa zakonodavcima sa ciljem implementacije preporuka iz Bijele knjige.
(Vijesti.ba)
