Posljednjih dana Sarajevo se nalazi pri vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova u svijetu, prema mjerenjima švicarskog IQ Aira koji prikuplja podatke sa 10.000 mjernih stanica širom svijeta. Slična sitaucija je u ostalim bh. gradovima: Zenici, Tuzli i Banjoj Luci, gdje sa nastupanjem grijne sezone naglo raste razina polutanata u zraku.
Prema rezultatima ankete koja je nedavno provedena u okviru projekta „IMPAQ – Poboljšanje kvaliteta zraka i upravljanja kvalitetom zraka u Bosni i Hercegovini” 75,7% građana misli da zagađen zrak ostavlja negativne posljedice na njihov život i zdravlje, dok 70% njih zbog zagađenja manje boravi na otvorenom.
No, da li nas boravak u zatvorenom prostoru štiti od zagađenja, koje posljedice po zdravlje zagađen zrak ostavlja, koje su najugroženije kategorije stanovništva te kako se zaštititi razgovarali smo sa dr. Senadom Huseinagićem, direktorom Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Najizraženija osjetljivost dišnog i kardiovaskularnog sistema
„Treba imati u vidu da nema bezbjednog nivoa aerozagađenja i da sa povećanjem njegovog nivoa raste i rizik obolijevanja“ kaže Huseinagić i ističe kako zagađenje zraka dovodi do nastanka niza oboljenja koja mogu dovesti i do smrtnih ishoda. Ta oboljenja najčešće su povezana za dišnim sistemom, ali ni drugi organski sistemi nisu pošteđeni, gdje je najizraženija osjetljivost kardiovaskularnog sistema.
„Naime, ne tako davno smo smatrali da su glavni problemi izloženosti povišenom aerozagađenju problemi i oboljenja dišnog sistema. Novija istraživanja pokazuju da neki polutanti prouzrokuju efekte na kardiovaskularnom sistemu, pa se sada nemali dio oboljevanja i smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima može povezati sa djelovanjem povećanog zagađenja zraka. Efekti su uglavnom dugoročni, a hronično djelovanje zagađenog zraka izaziva: akutna nespecifična oboljenja disajnih organa, hronični bronhitis, hronične opstruktivne smetnje disanja, plućni emfizem, bronhijalnu astmu, rak pluća i kardiovaskularna oboljenja.”
Huseinagić podsjeća da, iako su efekti zagađenja zraka na zdravlje ljudi veoma značajni i opasni, oni su teško mjerljivi. Osnovni problem jeste utvrditi kvantitativnu povezanost izlaganja i efekata, a drugi problem čini razdvajanje uticaja drugih faktora, kao što su npr. pušenje ili nasljedni faktori. Ipak, istraživanja se rade i u našoj zemlji.
„Studija uticaja aerozagađenja na zdravlje ljudi u Zenici, koju je 2018. uradio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, pokazala je da se sa efektima aerozagađenja (visoke koncentracije PM2,5 čestica) može povezati 17.6% svih smrti u Zenici, 20,8% smrti od karcinoma pluća, 38% svih smrti usljed ishemičnih oboljenja srca, kao i 30% moždanih udara.“
U najvećem riziku od zdravstvenih problema povezanih sa zagađenjem zraka su osobe sa određenim hroničnim plućim bolestima, kao što su: astma, hronični bronhitis, hronična opstruktivna plućna bolest, dojenčad i mala djeca, osobe sa kardiovaskularnim bolestima, osobe koje puše ili su izložene pasivnom pušenju, osobe koje su u radnoj sredini izložene zagađenom zraku.
„Posebna ugroženost novorođenčadi, pa i male djece, je u tome što se njihova pluća još razvijaju nakon rođenja i izloženost vanjskim štetnim agensima može imati loše posljedice po njihovo zdravlje“, naglašava.
Zagađenje zraka u unutrašnjim prostorima veći problem
Iako često čujemo savjete kako se od zagađenog zraka možemo zaštiti pukim izbjegavanjem izlaska vani i praktikovanja ostanka u zatvorenom, Huseinagić ističe kako navedeno nije adekvatna preventiva.
„Ne postoji značajna razlika u kvalitetu vanjskog i unutrašnjeg zraka iz razloga što mi u unutrašnjem prostoru dišemo zrak koji je, ako nije posebno prečišćavan i kondicioniran, identičan onom u vanjskom prostoru. Najčešće je unutrašnji zrak i dodatno kontaminiran, prije svega duhanskim dimom ili drugom prašinom. Dakle, češće možemo govoriti o većem problemu zagađenja zraka u unutrašnjim prostorima. To je posebno izraženo u zimskom periodu kada se znatno manje vrši provjetravanje zatvorenih prostora. Iz tog razloga u periodima ekstremnog zagađenja vanjskog zraka, preporuke tipa “nemojte izlaziti iz svojih stanova” nemaju prevelikog opravdanja. Posebno veliki problem predstavlja zagađenje unutrašnjeg zraka tamo gdje borave mala djeca.”
Kako bismo se zaštitili od aerozagađenja Huseinagić savjetuje što češći izlazak iz područja visokih koncentracija polutanata i boravak na čistom zraku. „To je posebno važno za djecu, s obzirom na efekat polutanata iz okoliša na razvoj mladih organizama. Također, upotreba određenih zaštitnih maski, šalova i slično mogu smanjiti uticaj krupnijih čestica, kao i hemikalija koje imaju iritirajući efekat na dišni sistem.“
Podizanje svijesti
Podsjetio je kako je od posebne važnosti i podizanje svijesti građana o važnosti rada na smanjenju aerozagađenja.
„Pored industrije, aerozagađenju u naseljima doprinose i građani kroz upotrebu neadekvatnih goriva za zagrijavanje i neopravdanu upotrebu vozila. Podizanje svijesti građana bi trebalo proizvesti i svjesnost donosioca odluka da rade na ambijentu u kojem će se vršiti pritisak na industrijske zagađivače, ali i osigurati uslove da građani koriste modele zagrijavanja koje imaju manji efekat na aerozagađenje“, poručuje dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Upravo kreiranje ambijenta u kojem će i svijest građana o njihovom utjecaju na aerozađenje biti na višem nivou, kao i o načinima ga kako smanjiti, jedan je od cijeva projekta IMPAQ, kojeg u našoj zemlji provodi Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA). Nizom aktivnosti u borbi protiv zagađenja zraka predviđene su i one koje podrazumijevaju poboljšanje mjerenja i monitoringa kvaliteta zraka u BiH. Tako će do kraja godine SEPA donirati četiri mobilne mjerne stanice koje će biti postavljene u Doboju, Trebinju, te dvije u Sarajevu.
Zenicablog.com
