Država se na svim nivoima mora uključiti u rješavanje problema koje imaju proizvođači malina i hladnjačari jer ovo se tiče svih. Proizvodnja malina je očuvala socijalni mir u državi, kazao je Emir Tutnić, predsjednik UO Udruženja poljoprivrednika Zeničko-dobojskog kantona i predsjednik Opće zemljoradničke zadruge Žepački rolend iz Željeznog Polja.
Problemi
Suvad Hadžić jedan je od začetnika proizvodnje malina u Željeznom Polju, koji trenutno vodi hladnjaču u ovom kraju, a čiji su vlasnici stranci. On nam je rekao da hladnjačari razumiju probleme proizvođača malina i da se solidarišu sa njima, te da je najvažnije da proizvodnja ostane, a da moraju zajednički prevazilaziti nastale probleme.
– Razočaran sam u sve što se desilo ove godine. Iako smo svjesni da proizvođači i hladnjačari ne mogu jedni bez drugih, ove godine imamo dvije suprotstavljene grupacije koje se nalaze u veoma složenoj situaciji. Kao neko ko se osjeća kao proizvođač, a gledam i s one druge strane jer vodim hladnjaču, mogu reći da se plašim da je nekome u BiH stalo da malinarstvo ode u suprotnom pravcu od onog u kojem je išlo. Cijene u ovoj godini nisu cijene koje će proizvođače motivisati da se i dalje bave ovom proizvodnjom, a na drugoj strani i hladnjačari se nalaze u nezavidnoj situaciji jer je tržišna cijena veoma mala. Ako izostane podrška države, bojim se da će proizvodnja malina biti na rubu nestanka, ustvrdio je Hadžić.
Upravo je proizvodnja malina i pomogla ovom kraju da se vrati u život nakon elementarnih nepogoda, poplava i klizišta u maju 2014. Ljudi su shvatili da to može biti porodični biznis preko kojeg mogu obezbijediti sebi egzistenciju. Obnovljeni su domovi, ceste popravljene, zasijane njive, napravljeni novi malinjaci i kupinjaci…
– Početkom poljoprivredne sezone ovo područje su zadesili kasni mraz i snijeg koji su nanijeli ogromne štete malinjacima i kupinjacima. Pokušavali smo tada alarmirati institucije vlasti, počevši od općinske, preko kantonalne do federalne, kojima smo slali dopise i zahtjeve. Upozoravali smo da će se desiti situacija koja nam se, na kraju, i desila. Po pitanju kvaliteta i količina po jedinici površine nije ni 30 posto urod od očekivanog. Cijena otkupa, koja se objavljuje u medijima u ime Udruženja hladnjačara, dodatno je usložila situaciju. Smatramo da je ovo kraj za mnoge proizvođače malina ako se državne institucije ne uključe, istakao je Tutnić.
Udruženje Žepački rolend je pokrenulo ovaj projekt 2001, da bi nakon prirodne nepogode u 2014. iznova krenulo sa projektom.
– Uspjeli smo vratiti nadu u ljude koji su bili jedno vrijeme i napustili ovaj kraj. Vratili su se i ponovo zasadili parcele, planirali da to bude porodičan biznis. Ljudi su registrovali poljoprivredne obrte, mnogi planirali da im to bude životni poziv. Međutim, ova situacija od proljetos, vremenske neprilike i cijene koje trenutno kruže su razlog da se razmišlja o odustajanju proizvodnje malina. Ima i onih koji su već odustali, objasnio je Tutnić.
Predstavnici Udruženja poljoprivrednika ZDK-a razgovarali su nedavno sa resornim kantonalnim ministrom poljoprivrede tražeći reakciju i snažniju podršku zbog problema nastalih kao rezultat teškog poremećaja otkupne cijene maline. Tražili su da se cijena otkupa maline izravna sa cijenom maline u okruženju, prvenstveno sa cijenom u susjednoj Srbiji, nastavak kontinuiteta podrške malinarstvu kroz premiranje, kao i izmjenu stavke o minimalnoj količini ubrane maline po dunumu neophodne za poticaj.
Prepoznatljivost
U našoj državi postoje proizvođači malina i hladnjačari. Nema prerađivača, a Tutnić smatra da bi prerađivači zasigurno našli mjesto za proizvode kako na našem, tako i na evropskom i svjetskom tržištu.
– Bilo bi dobro da neko uloži sredstva u prerađivačke kapacitete, u preradu soka, džema, pekmeza, da i po tom brendu postane prepoznatljiva naša zemlja. Naša zemlja je prepoznatljiva u svijetu po sirovinskoj bazi, već smo ušli u šeme da ljudi znaju proizvoditi određene vrste, u kojem periodu to da rade, samo nam sad trebaju novi proizvodi, zaključio je Emir Tutnić.
Oslobođenje
