Nakon 10 krugova sankcija protiv Rusije, EU se usredotočuje na provedbu i sprečavanje zaobilaženja sankcija. Nova runda sankcija koju sprema EU ciljati će kompanije i države za koje se smatra da pomažu Rusiji u zaobilaženju sankcija.
Ove mjere će zahtijevati primjenu ekstrateritorijalnosti, osporavanog pravnog načela koje može omogućiti EU-u da sankcionira subjekte koji su izvan njezine nadležnosti.
Radikalan potez potaknut je nužnom potrebom za poboljšanjem provedbe i suzbijanjem zaobilaženja, što je težak zadatak nakon deset rundi sankcija koje pokrivaju niz privrednih sektora i proizvoda bez presedana, kao što su mikročipovi, kamioni, novčanice, hemikalije i luksuzne torbe.
Nacrt koji je izradila Evropska komisija poslan je državama članicama u petak, a očekuje se da će o njemu dodatno raspravljati ambasadori tokom sastanka u srijedu.
“Ovaj paket usmjeren je na provedbu sankcija, njihovu učinkovitost i kako spriječiti njihovo zaobilaženje, kao i na robu čiji je izvoz zabranjen u Rusiju, sprječavanje da ta roba nađe put do Rusije i njezinog vojno-industrijskog kompleksa“, rekao je glasnogovornik Evropske komisije u ponedjeljak, potvrdivši medijske izvještaje
Glasnogovornik je odbio komentarisati sadržaj prijedloga, za koji se očekuje da će biti predmet intenzivnih pregovora sljedećih sedmica.
Brisel je sve više zabrinut zbog značajnog porasta robe proizvedene u EU koja teče u zemlje južnog Kavkaza i centralne Azije, za koje se sumnja da se preusmjeravaju u Rusiju.
Izvoz EU-a u Kinu i Iran, dva bliska saveznika Kremlja, također je pod lupom, kao i trgovinska razmjena s Turskom, zemljom koja, unatoč tome što je članica NATO-a, pokušava uspostaviti ekvidistantne odnose između Moskve i Kijeva.
Pozornost se pridaje proizvodima europskih kompanija koje je danas zabranjeno slati u Rusiju jer mogu, direktno ili indirektno, podržati ruski ratni stroj, kao što su poluprovodnici, radari, dronovi, radio sistemi i druge elektronske komponente.
Prema izvještaju Financial Timesa , nacrt prijedloga Komisije uključuje sedam kineskih kompanija koje su optužene za prodaju opreme s potencijalnom vojnom upotrebom. Neke od navedenih kompanija već su pod sankcijama Sjedinjenih Država.
Poduzimanje poteza protiv Kine, najvećeg trgovinskog partnera EU-a u smislu robe, predstavljalo bi hrabar korak u vanjskoj politici bloka i gotovo sigurno bi izazvalo bijesan odgovor Pekinga u trenutku kada odnosi EU-a i Kine prolaze kroz duboke turbulencije .
Načelo eksteritorijalnosti korišteno je u prošlosti, ponajviše u slučaju američkih sankcija protiv Irana. Godine 2018. administracija predsjednika Donalda Trumpa odlučila se povući iz iranskog nuklearnog sporazuma i nametnuti strategiju “maksimalnog pritiska” za ponovno nametanje sankcija Iranu koje su prethodno ukinute prema međunarodnom sporazumu.
Tada su američke vlasti koristile eksteritorijalnost, također poznatu kao sekundarne sankcije, za kažnjavanje neameričkih kompanija koje su još uvijek poslovale s Iranom. U strahu od odmazde, mnoge europske kompanije povukle su se s iranskog tržišta, unatoč tome što su savršeno mogle poslovati unutar zemlje prema zakonima EU-a.
Dok je Brisel kritizirao Washington tokom iranskog spora, sada se čini da je spreman slijediti taj primjer kako bi osigurao učinkovitu provedbu sankcija EU protiv Rusije i uklanjanje rupa u zakonu.
Izvor: Klix
