Čelnici Evropske unije koji će se sastati tokom oktobra zahtijevat će “odlučan napredak” u korištenju ruske imovine zamrznute sankcijama za pomoć Ukrajini, navodi se u njihovom nacrtu saopćenja, koje se bavi pitanjem koje je mjesecima zakočeno.
Sjedinjene Države i Britanija prošlog su mjeseca signalizirale podršku planu EU da oporezuje neočekivanu dobit generiranu zamrznutim ruskim suverenim sredstvima za finansiranje Ukrajine dok se Kijev bori protiv sveobuhvatne ruske invazije koja je počela u februaru 2022.
Ministri finansija Grupe sedam (G7) industrijskih sila koji su se sastali u četvrtak u Maroku procijenili su da je takva imovina u vrijednosti od 266 milijardi eura zamrznuta i očekuju više posla u narednim mjesecima na pronalaženju pravno ispravnih načina za njihovo korištenje za pomoć Ukrajini.
Članice EU Njemačka i Francuska dio su kluba G7, u kome je predstavljeno i izvršno tijelo EU, Evropska komisija.
Rad EU među 27 država članica na korištenju zamrznute ruske državne imovine za Ukrajinu više puta je odgađan zbog pravnih briga, između ostalih, nakon što su sankcije bloka protiv privatnog ruskog bogatstva osporene na sudovima.
Nacionalni čelnici bloka koji se sastaju na samitu u Bruxellesu 26. i 27. oktobra trebalo bi da pozovu na “odlučan napredak u korištenju prihoda od nepokretne imovine Rusije”, navodi se u nacrtu njihovog zajedničkog saopćenja u čiji je uvid u petak došao Reuters.
Diplomate zemalja članica EU trebalo bi da održe tehničke razgovore o tom pitanju 17. oktobra. Evropska komisija nije odmah komentirala kada će izvršna vlast sa sjedištem u Bruxellesu iznijeti odgovarajući pravni prijedlog.
Belgija, članica EU ali nije članica G7, saopćila je u ovoj sedmici da će potrošiti 2,3 milijarde eura na podršku Ukrajini za koju očekuje da će prikupiti poreze na imovinu ruske centralne banke koja je imobilizirana na njenom tlu za period 2023-24. godine.
Belgijska klirinška kuća Euroclear upravlja s oko 125 milijardi eura zamrznute imovine ruske centralne banke. Kompanija u petak nije imala komentara.
Zvaničnik EU ove je sedmice kazao da pregovori EU o porezu na neočekivane prihode mjesecima nisu uspjeli postići napredak, djelimično zbog prigovora Belgije, koja trenutno ima isključivo diskreciono pravo šta da radi s poreskim prihodima na sve veći profit Eurocleara.
Zvaničnik iz Belgije kazao je da se zemlja zalaže za rješenje G7, objašnjavajući da zabrana samo u EU ne bi bila efikasna jer bi se poslovanje preusmjerilo sa Eurocleara na druge međunarodne klirinške kuće bez takvih zahtjeva.
Druge klirinške kuće u Evropi uključuju Eurex Deutsche Boerse u Frankfurtu i LCH sa sjedištem u Londonu, koji se bavi najvećim dijelom razmjenom kamatnih stopa denominiranih u eurima, čak i nakon Brexita.
LCH je jedinica grupe Londonske berze. Thomson Reuters, matična kompanija novinske agencije Reuters, ima manjinski udio u LSEG-u.
