BiH je postala kolateralna žrtva trgovinskog rata EU-a i SAD-a nakon što nije izuzeta iz privremenih zaštitnih mjera Brisela u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika.
Mjerama se uvodi carina od 25 posto na 23 kategorije proizvoda od čelika koje se iz ostatka svijeta uvoze u Evropsku uniju. Carine će se primjenjivati na uvoz proizvoda od čelika iznad prosječnih količina uvoza u periodu od protekle tri godine. Drugim riječima, ukoliko se npr. do oktobra 2018. u EU uveze proizvoda od čelika u količini jednakoj prosječnom godišnjem uvozu od protekle tri godine, automatski na snagu stupaju carine od 25 posto na sve dodatne uvezene količine.
Ovakav razvoj događaja iznenadio je nadležne u BiH s obzirom na to da naša zemlja sa EU-om ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji između ostalog regulira pitanje trgovinskih odnosa. Naša zemlja ne može izvozom destabilizirati tržište EU-a, te prema odredbama SSP-a ne bi smjelo doći do uvođenja dodatnih 25 posto carina na proizvode iz BiH.
Stav države BiH
Hamdo Tinjak, sekretar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te član radne grupe za rješavanje ovog problema, u izjavi za Faktor je naveo da “Evropska unija s BiH ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je definisao slučajeve vezane za prekomjerni uvoz i nastupanje štete. Onda su trebali da postupe po tom sporazumu a ne svojim generalnim odredbama i uredbom koja se tiče WTO. Mi smo pristali na WTO u okviru SSP-a samo na procedure i pravila. Međutim, sve se to razrađuje u SSP-u i oni su apsolutno pogriješili kada nas nisu izuzeli iz svega toga”.
Evropska unija je zbog činjenica da BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izostavila našu zemlju sa liste država u razvoju kojima se odobrava izuzeće. BiH za ulazak u WTO pregovara sa Rusijom, i to već nekoliko godina.
– S Rusijom ne samo da nismo riješili pitanje kvalitete tečnog goriva nego su u pitanju i ostali pregovori o visini carine kako za industrijske tako i za poljoprivredne proizvode. Također i o uslugama pregovaramo. Rusija je uglavnom problem, a prekosutra idemo da potpišemo sa SAD-om i ostat će još Ukrajina koja nije potpisana a završeni su pregovori. Zbog internih procedura njima treba duže vremena da nam daju datum potpisivanja. Samo će Rusija ostati vezano za dalje pregovore. Međutim, radimo i na Rusiji kako na odluci tako i bilateralno pregovaramo i očekujemo napredak i tu. Očekujem da završimo do kraja godine – pojasnio je Tinjak.
Slijede pregovori
Delegacija ministarstva na čelu sa ministrom Mirkom Šarovićem će 12. augusta imati sastanak sa Evropskom komisijom na kojem će predstaviti svoje argumente. Do tada, uložena je nota i čeka se reakcija Komisije.
– Moj stav je da EU nije imala osnov da BiH uvrste u kako zemlje koje su članice WTO-a tako i one koje nisu članice WTO-a. Ako nismo članica WTO-a imamo bilateralni sporazum SSP koji regulira pitanja trgovine. Oni nisu po tome postupili nego su se u svojoj noti pozvali na odredbe člana 39. stav 5, kojim obavještavaju Vijeće za implementaciju sporazuma. To je faza kojoj je trebalo da predhodi druga faza istrage. Međutim, istraga nije bila bilateralna već multilateralna. Oni su morali da to rade bilateralno jer sporazum je bilateralan. Ako se pozivate na “39-5” to je bilateralni sporazum, a vi uvodite mjeru koja je multilateralna po WTO pravilima – pojašnjava Tinjak.
Na kraju ističe da je Evropska komisija napravila izuzetak za Norvešku i zemlje EFTA-e iako se u slučaju Norveške radi o većem izvozu nego u slučaju BiH.
– A možda su zaboravili da postoji SSP i da regulira trgovinske odnose BiH i EU – rekao nam je Tinjak.
Problemi oko carina koje je nametnuo Brisel posebno pogađaju zenički ArcelorMittal koji godišnje izvozi oko 200 kt čelika na tržište EU-a. Zenički gigant sa oko 3.000 zaposlenih i prometom većim od 600 miliona KM izvozi između ostalog i u Mađarsku, Austriju, Italiju, Bugarsku, Rumuniju, Grčku, Hrvatsku i Sloveniju.
Istovremeno, pogoni ArcelorMittala u zemljama Evropske unije nisu na udaru novih carina tako da će biti interesantno vidjeti na koji će način ova korporacija pomoći svojoj firmi u našoj zemlji.
Faktor.ba
