Home » FBiH: Plaćamo penale i za izbjegličke centre

FBiH: Plaćamo penale i za izbjegličke centre

U FBiH i dalje postoje 93 kolektivna centra, u kojima i 20 godina po okončanju rata žive raseljene osobe.

Ministrica finansija u Federalnoj vladi Jelka Milićević tvrdi da sredstva namijenjena za gašenje kolektivnih centara u FBiH stoje neiskorištena na računu jer državno Ministarstvo civilnih poslova nije sklopilo ugovore sa entitetima o njihovom korištenju. Visina ovih sredstava, koja je kao kredit odobrila Svjetska banka, je 40 miliona eura, odnosno oko 80 miliona KM.

Bez obavijesti

– Institucije na nivou BiH su potpisale ugovor sa Svjetskom bankom. Taj novac je namijenjen entitetima i državne institucije, tačnije Ministarstvo civilnih poslova, trebaju potpisati takozvane supsidijarne ugovore (ugovori o proslijeđivanju prava i obaveza između višeg i nižeg nivoa vlasti op.a.) sa entitetima. Međutim, ni Ministarstvo finansija ni Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica FBiH nikada nisu dobili nikakvu obavijest od državnih institucija u vezi s tim. I ja bih voljela znati šta se dešava sa ovim kreditom – istakla je Milićević.

Za početak, ministrica Milićević nije bila upravu adresirajući problem na Ministarstvo civilnih poslova BiH.

– Mi nemamo ništa s tim. To je pitanje kojim se bavi Ministarstvo za ljudska prava, izbjeglice i raseljena lica – kazao nam je ministar civilnih poslova Adil Osmanović.

Iz „prozvanog“ državnog ministarstva ponovo upućuju na Ministarstvo raseljenih u FBiH. Pomoćnik ministra za izbjegle i raseljene Sulejman Alijagić, koji je vođa projekta gašenja kolektivnih centara, kaže da „tu praktično i nema zastoja“.

-Pred kraj smo pregovora o tome kako da u projekat uključimo i Ministarstvo finansija FBiH, koje bi trebalo da vrši nadzor nad trošenjem novca. Ovi pregovori su počeli još dok je ministar bio Ante Krajina i sada su u završnoj fazi. Uskoro bi trebao biti potpisan memorandum, prema kojem će se kopija svakog računa o potrošenim sredstvima proslijeđivati i Ministarstvu finansija FBiH, nakon čega će se moći koristiti ova sredstva – kazao nam je Alijagić.

  Evo ko sve želi na visoke funkcije u državnim policijskim agencijama

Prema njegovim riječima, realizacija projekta ne kasni, iako se on možda sporo odvija, odnosno sva dosadašnja administrativna procedura nije utjecala na njegovu provedbu.

Početak gradnje

– Još uvijek nismo u fazi kada trebamo nešto plaćati, tako da nam novac nije ni trebao. Do sada smo razgovarali sa predstavnicima lokalnih zajednica o lokacijama za izgradnju objekata u kojima će stanove dobiti osobe koje se trenutno nalaze u kolektivnim centrima. U prvoj fazi će biti ugašeno devet kolektivnih centara i to dva u Srebreniku, Špionica i Tinja, zatim najveći kolektivni centar u FBiH Mihatovići u Tuzli, te po jedan u Travniku, Mostaru, Konjicu, Goraždu, Maglaju i Tešnju. Tek kada bude završeno projektovanje zgrada i počne gradnja, bit će nam potreban novac Svjetske banke, a to bi se trebalo dogoditi nekad na jesen ove godine – napomenuo je Alijagić.

Kamata 23.000 eura

U FBiH i dalje postoje 93 kolektivna centra, u kojima i 20 godina po okončanju rata žive raseljene osobe. Njihovim gašenjem, raseljene osobe će na korištenje dobiti stanove u novim zgradama, koje će biti građene novcem Svjetske banke. Nakon prestanka prava na korištenje, stanovi će ostati općinama, koje na ovaj način mogu rješavati stambena pitanja socijalno ugroženih porodica.

Dok traju administrativne procedure, BiH u ovom, kao u brojnim slučajevima u proteklih 20 godina, mora plaćati „penale“ na odobrena, a neiskorištena sredstva.

– Nedavno smo dobili obavijest da trebamo platiti kamatu u iznosu od oko 23.000 eura (oko 45.000 KM op.a.), ali nije jasno na osnovu čega trebamo platiti taj iznos kada nismo ni dobili novac – dodala je Milićević.

(A. Šarenkapa/Faktor.ba)