Inflacija u evropskim zemljama koje koriste euro valutu porasla je do još jednog rekorda u julu, potaknuta višim cijenama energenata koje su porasle nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, ali je ekonomija u drugom tromjesečju ipak ostvarila bolji rast od očekivanog, iako slabiji.
Godišnja inflacija u 19 zemalja eurozone porasla je na 8,9 posto u julu, što je povećanje u odnosu na 8,6 posto u junu, prema podacima koje je u petak objavila statistička agencija Evropske unije, izvještava AFP.
Mjesecima je inflacija bila na najvišim razinama od 1997., kada je počelo vođenje evidencije za euro, što je navelo Evropsku centralnu banku da podigne kamatne stope prošle sedmice prvi put u 11 godina i signalizira još jedno povećanje u septembru.
Cijene energije porasle su u julu za 39,7 posto, tek neznatno niže nego prethodni mjesec zbog problema s opskrbom plinom. Cijene hrane, alkohola i duhana porasle su za 9,8 posto, brže od rasta zabilježenog prošlog mjeseca zbog viših troškova transporta, nestašica i neizvjesnosti oko opskrbe u Ukrajini.
Ekonomija eurozone je u međuvremenu porasla od aprila do juna, povećavši se za 0,7 posto u poređenju s prethodnim tromjesečjem, uprkos stagnaciji u Njemačkoj, tradicionalnom ekonomskom motoru Evrope. Francuska je izbjegla strahove od recesije zabilježivši skroman rast od 0,5 posto, dok su Italija i Španija premašile očekivanja s rastom od 1 posto, odnosno 1,1 posto.
Ekonomisti su ukazali na oporavak turizma nakon pandemije COVID-19, s nedostatkom osoblja u zračnim lukama i avioprevoznicima ovog ljeta, što je dovelo do haosa u putovanjima.
Budući da inflacija nastavlja rasti više od očekivanog, analitičari očekuju da će ekonomski rast biti posljednji tračak dobrih vijesti, a očekuje se da će inflacija, rastuće kamatne stope i pogoršanje energetske krize gurnuti regiju u recesiju kasnije ove godine.
Evropski rast je u suprotnosti s rastom Sjedinjenih Država, čije se ekonomija smanjila već dva uzastopna tromjesečja, povećavajući strahove od recesije s inflacijom na najvišoj razini u 40 godina. Ali tržište rada još je jače nego prije pandemije COVID-19, a većina ekonomista, uključujući guvernera Centralne banke SAD-a Jeromea Powella, rekli su da ne misle da je ekonomija u recesiji.
Mnogi, međutim, sve više očekuju da će ekonomski pad u SAD-u započeti kasnije ove ili sljedeće godine, slično kao u Evropi.
