Home » Istraživanje Udruženja BH novinari – Novinari imaju puno zamjerki na rad pravosuđa

Istraživanje Udruženja BH novinari – Novinari imaju puno zamjerki na rad pravosuđa

Udruženje BH novinari predstavilo je danas u Sarajevu nacionalno istraživanje pod nazivom “Znanje, iskustvo i percepcija novinarki i novinara u BiH o pravosuđu, ključnim pravosudnim institucijama i općoj pravosudnoj komunikaciji prema javnosti”, a jedan od nalaza ukazuje da novinari imaju puno zamjerki na rad pravosuđa.

Istraživanje je provedeno online anketom i u fokus grupama na uzorku od više od 200 novinara iz cijele BiH. Autor istraživanja Amer Džihana je rekao da ono faktički ispituje samo jednu stranu tog odnosa, a to su percepcije i iskustva samih novinara.

– Dakle, kako novinari vide ulogu pravosuđa, kakva su njihova iskustva u radu sa pravosuđem, tako da nam nedostaje ta ‘druga kockica’ da se vidi kako predstavnici pravosuđa vide ulogu medija – rekao je Džihana.

Ono što su, prema njegovim riječima, dobili kroz sveobuhvatno istraživanje jeste da mediji, odnosno novinari imaju puno zamjerki na rad pravosuđa.

– Prije svega njihova iskustva su takva da im je otežan pristup dobivanju spisa, vrlo im je teško doći do relevantnih sagovornika, predstavnika pravosuđa. Također, imaju različite probleme kada govorimo o pristupu javnim ročištima, tako da je spisak veoma širok – dodao je Džihana.

Ono što je također zanimljivo jeste kako novinari vide ulogu pravosuđa u zaštiti slobode medija u BiH i zaštiti novinara dok obavljaju svoj posao.

– Bitno je reći, pogotovo kod tog drugog pitanja, da novinari smatraju da nemaju zaštitu pravosuđa, da različite agencije, uključujući i policijske i tužilaštva, nemaju dovoljno senzibiliteta za sve probleme s kojima se oni suočavaju tako da vrlo često, kada prijave neki napad ili prijetnju, ne dobijaju adekvatnu reakciju predstavnika pravosuđa – rekao je Džihana.

Na pitanje koliko često tužilaštva reaguju kada se u medijima pojave priče koje razotkrivaju neke kriminalne radnje, predsjednik Udruženja “BH novinari” Marko Divković rekao je da misli da u bh. zbilji ne postoji jedna profesionalna grupa koja čini više prekršaja prema društvu, prema sebi i uopšte prema državi, kao što je to tužilaštvo.

  Stoltenberg ministrici Turković: Nastavit ćemo sarađivati kako bi sačuvali stabilnost u BiH

– Naime, najveći problem u samom tužilaštvu, po mom iskustvu i svjedočenju mnogih kolega, upravo je u toj instanci, dakle u tužilaštvu kao dijelu sistema pravosuđa. Kad su u pitanju novinari i odnos prema tom dijelu pravosuđa, iskustva su vrlo ružna. Kompletno pravosuđe, a tužilaštvo posebno, često se povode za kojekakvim bizarnim, formalnim detaljima da novinarima ili onemoguće ili što više oteža obavljanje svakodnevnog društveno važnog posla – rekao je Divković.

Prema njegovim riječima, više je razloga zašto je to tako, a jedan od njih je zapravo već gotovo poslovično urođeni animozitet ljudi iz pravosuđa prema medijima.

– Dokad će to trajati, ne mogu reći da sam optimista, ali ono što sada imamo na sceni govori da se stanje popravlja ali tako sitnim, malim korakom da se bojim da ćemo se još dugo baviti ovim problemom – rekao Divković.

Sa druge strane, novinari rijetko priznaju da ne znaju dovoljno o određenim temama, pravilima i pitanjima, ali ne prave se ni da su odlično upućeni u tematiku. Ispitanici smatraju da najviše znaju o etičkim principima izvještavanja, a najmanje o pravnom postupku koji se provodi u krivičnim slučajevima.

Mali broj ispitanika pohađao je neku vrstu obuke u pogledu izvještavanja o pravosudnom sistemu u proteklih pet godina, a na treninzima koji su održani najmanje je pokriveno pitanje primjene novih zakona u sudskoj praksi i pitanje uloge sudova u državnom uređenju.

Općenito, novinarke i novinari smatraju da postoji potreba za svakom vrstom edukacije o pravosuđu, a najveći interes pokazan je za obuku o pravnim pravilima i ograničenjima u pokrivanju različitih faza sudskog procesa.

Nacionalno istraživanje je provedeno u okviru trogodišnjeg projekta “Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji” koji finansira MATRA program holandskog Ministarstva vanjskih poslova.