EU poklanja Bosni i Hercegovini 70 miliona eura kako bi pomogli građanima da se izbore s posljedicama energetske krize u svijetu. Akcioni plan za podjelu tih sredstava je jučer dostavljen šefu Delegacije EU Johannu Sattleru, a evo kakvu raspodjelu on predviđa.
Potpisan Sporazum o finansiranju Godišnjeg akcijskog plana u prilog Paketu za energetsku podršku za Zapadni Balkan u korist BiH za 2023. godinu između Evropske unije i Bosne i Hercegovine je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto jučer uručila šefu Delegacije EU i specijalnom predstavniku EU u Bosni i Hercegovini ambasadoru Johannu Sattleru.
Ugovor o finansiranju će zatim biti poslan Evropskoj komisiji za izvještajem koji će predočiti način provedbe Akcionog plana za Paket energetske podrške, koji je Vijeće ministara usvojilo 22. decembra. A Bosna i Hercegovina je pripremila Akcioni plan koji bi se trebao provesti u toku 2023. godine. Nakon uvida u taj dokument, donosimo detalje raspodjele.
Krišto i Sattler su prilikom primopredaje izvještaja istaknuli da će ovaj paket, vrijedan 70 miliona eura, omogućiti pomoć najugroženijim domaćinstvima u suočavanju s rastućim cijenama kao i pomoć u energetskoj tranziciji u Bosni i Hercegovini.
I. cilj: Ublažiti direktni socio-ekonomski utjecaj energetske krize
Prvi cilj Akcionog plana jeste da se ublaži direktni socio-ekonomski uticaj energetske krize. Prema planu, 50 miliona eura će tokom 2023. godine biti raspoređeno među 165.000 ugroženih domaćinstava koja će ovaj novac dobiti kao podršku za prevazilaženje porasta cijena računa za grijanje. Sredstva će biti raspoređena između Federacije Bosne i Hercegovine (66 posto), Republike Srpske (33 posto) i Brčko Distrikta (1 posto).
U zakonima o socijalnoj zaštiti ne koristi se isključivo termin “ugrožena kategorija“, već se koristi termin “stanje socijalne potrebe”. Ko tačno potpada pod pojam “stanje socijalne potrebe“ definisano je u 14 zakona o socijalnoj zaštiti (entiteti Federacije BiH i Republike Srpske, Brčko distrikt i deset kantona). Za svaku od ovih kategorija koja se nalazi u “stanju potrebe“ postoje Lex specialis zakoni (npr. Zakon o borcima, Zakon o civilnim žrtvama rata) koji jasno definišu kategorije “socijalne potrebe“ unutar ovih kategorija. Ukupne informacije o najugroženijim kategorijama obuhvataju starije osobe preko 65 godina, domaćinstva sa više od dvoje djece, mlade od 15 do 25 godina bez obrazovanja, osobe sa invaliditetom, raseljena lica i posebno Rome.
Također se navodi i nastavak podrške za do 40.000 ugroženih potrošača (penzionera i lica u stanju socijalne potrebe) koji su koristili subvencionisane račune za energiju u dva zimska mjeseca kroz već postojeće projekte subvencije u Kantonu Sarajevo.
Nastavit će se i podrška za do 65.000 ugroženih potrošača (penzionera sa najnižom penzijom i primaoca stalne novčane pomoći) širom Federacije BiH koji su koristili subvencionisane račune za struju, kao i do 12.000 ugroženih potrošača u Brčko Distriktu.
Akcionim planom je predviđeno da će se 10 miliona eura izdvojiti za podršku mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP). Očekuje se da će se u toku 2023. godine podržati 400 MMSP.
Za podršku stambenih zgrada za mjere energetske efikasnosti (kao što su poboljšana fasada zgrade, kotao za grijanje, toplotna pumpa, rasvjeta i fitinaponski sistem) će se također izdvojiti 10 miliona eura sa istom procentnom raspodjelom sredstava izmežu FBiH, RS i Brčko Distrikta.
Jedna od mjera je i organizovanje kampanja podizanja svijesti. Ova mjera ima za cilj planiranje i provođenje aktivnosti koje se odnose na povećanje svijesti građana o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije i komuniciranje o paketu energetske podrške. A očekuje se da se za godinu dana nivo svijesti javnosti o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije poveća sa 0 posto na 50 posto. Također da se u toku godine dana najmanje 5 događaja uključujući ceremoniju potpisivanja ugovora o finansiranju i transfer prve tranše (90 posto ukupnog iznosa).
II. Cilj: Uspostaviti strategiju energetske otpornosti
Drugi cilj akcionog plana jeste uspostavljanje strategije energetske otpornosti, a za postizanje ovog cilja planirano je usvajanje kratkoročne do srednjoročne strategije energetske otpornosti. To se planira postići ažuriranjem stres testa energetske sigurnosti koji je zadnji put ažuriran 2014. godine, povećanjem procenta politika i mjera za dugoročnu energetsku sigurnost zemlje za sprječavanje budućih kriza.
U trećem kvartalu 2023. godine planirano je i usvajanje nacrta izmjena i dopuna državnog zakonodavstva o električnoj energiji koje omogućavaju uspostavljanje NEMO-a i učešće u spajanju tržišta te transponiranje i implementiranje uredbe o spremnosti za rizik. Planirano je i usvajanje klimatskih i energetskih ciljeva kao dijela mape puta za dekarbonizaciju do 2030. i NECP-a, a kako je predložila Evropska komisija.
III. Cilj: Zelena tranzicija
Treći cilj kojem je posvećena pažnja jeste zelena tranzicija koja bi se trebala razvijati tako što će se usvojiti klimatski i energetski ciljevi do 2030. godine. U drugom kvartalu 2023. godine trebao bi biti završen nacrt Integrisanog i klimatskog plana o čemu će biti obaviješten i Sekretarijat Energetske zajednice. Planirana je i usvajanje integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, mape puta za regione uglja i odvajanje i certifikacija operatora prenosnog i distributivnog sistema gasa i električne energije.
U okviru zelene tranzicije planirano je da će sve elektrane na ugalj, uključujući nove, biti potpuno usklađene sa acquis-em o državnoj pomoći i okolišu, a kršenje Direktive o sumporu u gorivima će biti ispravljeno do 1. kvartala 2024. godine.
U toku 4. kvartala 2022. godine trebala bi biti osnovana radna grupa za implementaciju zelene agende. U 1. kvartalu 2023. godine očekuje se potvrđivanje Berlinske deklaracije iz novembra 2022. godine. U toku ove godine bi se trebale usvojiti i implementirati strategije renoviranja zgrada.
Izvor: Klix
