Home » Kako će naša ekonomija preživjeti političke blokade i izbornu godinu?

Kako će naša ekonomija preživjeti političke blokade i izbornu godinu?

Pred domaćom ekonomijom je možda i najteža godina u posljednje dvije i po decenije, blokade državnih i federalnih institucija, secesionitičke težnje iz Republike Srpske te očekivanja uvijek nestabilne izborne godine ogromni su izazovi.

Posljednji redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke za Zapadni Balkan jasno identifikuje dugotrajnu paralizu vlasti kao jedan od dva rizika za pozitivne izglede ekonomskog rasta. Druga kočnica jačeg ekonomskog rasta je činjenica da je 2022. izborna godina, u kojoj se ne očekuje provođenje strukturnih reformi koje su nužne za jačanje preduzeća i ukupne ekonomije, smatra ekonomski analitičar Adis Muhović iz Centra za politike i upravljanje u Sarajevu.

“Projekcije rasta BDP-a za 2022. godinu za cijelu regiju su pozitivne. Najviši rast će zabilježiti Crna Gora, kao najmanja ekonomija u regiji, kojoj se predviđa stopa rasta od 5,6 posto, a regionalni prosjek od 4,1 posto najviše podiže Srbija kao najveća ekonomija, koja će rasti za 4,5 posto. Ekonomija Kosova će rasti istom stopom kao i regija, a regionalni prosjek obaraju Albanija kao treća najveća ekonomija regije, koja će rasti stopom od 3,8 posto, Makedonija kao četvrta ekonomija regije, koja će rasti za 3,7 posto, te Bosna i Hercegovina, kao druga najveća ekonomija u regiji. Projekcija je da će naša stopa rasta za 2022. iznositi 3 posto, što će ujedno biti i najniža stopa rasta od svih nacionalnih ekonomija u regiji. Stopa rasta naše ekonomije od četiri posto u 2021. godini je također najniža stopa rasta u cijeloj regiji”, kaže Muhović za Klix.ba.

Dakle, pošto zemlje regije dijele vanjski rizik rasta ekonomija EU članica, koji je sporiji od očekivanog, jasno je da je politička blokada presudan faktor skromnih očekivanja međunarodnih finansijskih institucija od naše ekonomije za narednu godinu, dodaje.

  Zagreb najskuplji u regiji, a Sarajevo po većini cijena jeftinije od Beograda

“U godini iza nas su počele politička blokada i najvažnije strukturne reforme, ali ni tehničke odluke nisu provođene i donošene. Kada budemo imali službene podatke, a imat ćemo ih do kraja ovog kvartala, znat ćemo da li je to bila nepremostiva prepreka za našu privredu da postigne nivo realnog dohotka iz pretpandemijske 2019. godine. Ako se pouzdamo u dokazanu otpornost domaćeg privatnog sektora, koji decenijama posluje u uvjerljivo najlošijem poslovnom okruženju u regiji, a uzevši u obzir rast vanjske tražnje i domaće potrošnje, to nije nemoguć scenarij”, navodi on.

Kaže kako politika treba prije svega deblokirati institucije, jer političke tenzije odbijaju investicije, što nas sprečava da podignemo našu produktivnost i rezultira time da je vrijednost koju kreira prosječan Evropljanin u godini tri puta veća od one koju kreira prosječan Bosanac.

“Deblokada se, nažalost, vjerovatno neće desiti, jer je nekim političkim subjektima važnija kratkoročna politička korist od dugoročne koristi za građane, ali i za njihove stranke. No uprkos blokadi, entiteti i kantoni mogu provoditi reforme koje će unaprijediti ambijent za poslovanje i građani ne trebaju prihvatiti da se to ne dešava u ovoj godini. Šta više, trebaju insistirati na tome da izborna godina bude godina reformi i pozitivnih promjena”, smatra on.

Građani prije svega u 2022. godini trebaju postati ili ostati odgovorni i učiniti sve kako bi zaštitili sopstveno zdravlje i svoje poslove, a čime će se i naša kolektivna otpornost na pandemiju povećati, dodaje.