Građani u BiH uglavnom nisu dovoljno informisani o svojim pravima i mogućnostima naplate odštete od države ukoliko ih nije zaštitila ili je nedovoljno preventivno djelovala u pojedinim slučajevima.
U razgovoru za Fokus.ba pravni ekspert iz Sarajeva koji je želio ostati anoniman objašnjava da je od lokalnih vlasti u BiH moguće naplatiti odštetu ne samo nakon ujeda psa lutalice, već i zbog samog nasrtaja psa lutalice, ukoliko ne dođe do fizičkih povreda ali osoba pretrpi psihičku traumu.
“Svega jedan posto građana koji pretrpe ujed psa lutalice pokrenu pravni postupak. Dakle, to učini svaki stoti građanin. Razlog za to uglavnom je činjenica da ljudi ne znaju da mogu pokrenuti pravni postupak”, istakao je naš sagovornik.
Nakon što je zakonskom regulativom u BiH zabranjena eutanazija životinja i budući da lokalne vlasti uglavnom nisu osnovale azile za pse kako je to istom regulativnom naloženo, u brojnim bh. gradovima pojavio se problem pasa lutalica.
“Na taj način zapravo se izvodi odgovornost države u cijelom ovom slučaju. Lokalne vlasti su bile obavezne da osnuju azile i sklone sve pse sa ulice, ali nisu to uradili. Stoga, šta prvo treba da uradi neko koga je ujeo pas? Naravno, javiti se u hitnu pomoć. Ali je veoma bitno da zatraži da se to dokumentuje. Sljedeći korak je obavijestiti policiju”, objasnio je ovaj pravni ekspert.
Zahvaljujući ovim koracima i prikupljenim podacima moguće je pokrenuti postupak za nadoknadu štete.
“Prvo se podnosi zahtjev za mirno rješavanje spora prema općini ili kantonu. Sasvim je svejedno prema kojem nivou se podnosi, jer oni svi solidarno, odnosno zajednički odgovaraju. U roku od osam dana lokalne službe su dužne da se izjasne o mirnom rješavanju spora. Ako odbiju ili se ogluše, onda slijedi naredni korak, jer su se stekli uslovi za pokretanje parničnog postupka pred nadležnim sudom. Tu se prezentuju svi oni dokazi. Ne bi bilo loše obezbjediti i jednog svjedoka, ako ga je bilo prilikom ujeda psa. U cijelom postupku slijedi medicinsko vještačenje kao i određivanje psihičkog stanja kako bi se mogla tražiti naknada za duševne bolove”, kazao je naš sagovornik.
U većini dosadašnjih sudskih postupaka u BiH građani su uspjeli naplatiti odštetu. Građani koji ne uspiju u tome najčešće nisu podnijeli kompletnu dokumentaciju ili su zakasnili predati dokumentaciju u zakonskom roku.
“Građani najčešće uspiju naplatiti između 4.000 i 5.000 KM. Sve zavisi od stepena povrede ili pretrpljene traume”, zaključio je ovaj pravni ekspert u razgovoru za Fokus.ba.
Fokus.ba
