Mnogi odbrojavaju dane do slobodnog dana, kada mogu malo duže drijemati i nadoknaditi izgubljeni san.
Međutim, novo istraživanje pokazalo je da čak i 90-minutno ležanje tokom vikenda proizvodi crijevne bakterije koje su povezane sa srčanim udarima, moždanim udarom i gojaznošću.
Studija koju su sproveli King's College London i kompanija za personaliziranu ishranu ZOE otkrila je da spavanje i buđenje kasnije kada niste s posla mogu narušiti kvalitetu vaše ishrane i navike, te povećati upalu.
Prema istraživačima, ljudi koji su spavali vikendom jeli su manje zdravo, pili su više slatkih pića i dodavali manje voća i orašastih plodova u svoju prehranu.
Procijenili su da su ove loše prehrambene navike utjecale na mikrobiome crijeva ljudi. Utvrđeno je i da osobe koje dugo spavaju imaju više markere upale – znak lošijeg zdravlja – u usporedbi s onima s dosljednim obrascima spavanja.
Prethodni rad je pokazao da radnici u smjenama imaju lošije zdravlje, s većim rizikom od debljanja, srčanih problema i dijabetesa zbog poremećaja tjelesnog sata.
Međutim, ova nova studija koja je obuhvatila 934 osobe, objavljena u The European Journal of Nutrition, otkrila je da čak i male promjene u obrascima spavanja mogu uzeti svoj danak. Sve što je bilo potrebno je 90 minuta razlike između rasporeda spavanja za radni dan i vikend.
Tim ZOE i KCL procijenio je uzorke mikrobioma krvi, izmeta i crijeva i mjerio glukozu kod ljudi čiji je san bio nepravilan u poređenju s onima koji su spavali rutinski.
Većina učesnika bila je vitka i zdrava i imala je tendenciju da spava više od sedam sati noću.
Prema istraživačima, sastav mikroba u crijevima može negativno ili pozitivno utjecati na vaše zdravlje tako što proizvodi toksine ili korisne metabolite.
Specifične vrste mikroba mogu odgovarati riziku pojedinca od dugoročnih zdravstvenih stanja kao što su dijabetes, bolesti srca i gojaznost.
Istraživači su identificirali 17 vrsta bakterija u crijevima ljudi, gdje su nivoi varirali u zavisnosti od toga da li su učesnici imali dosljedne ili nedosljedne obrasce spavanja.
Devet je bilo češćih kod onih sa “društvenim jet lagom” – koji su spavali kasno vikendom. Od njih tri su bile povezane s gojaznošću, lošim kardiometaboličkim zdravljem i višim nivoima upale i rizika.
Viši autor dr Wendy Hall sa King's College London je rekao: “Znamo da veliki poremećaji u snu, kao što je rad u smjenama, mogu imati dubok utjecaj na vaše zdravlje. Ovo je prva studija koja pokazuje da su čak i male razlike u vremenu spavanja tokom sedmice povezane s razlikama u vrstama crijevnih bakterija. Neke od ovih asocijacija bile su povezane s razlikama u ishrani, ali naši podaci također ukazuju da bi mogli biti uključeni i drugi, za sada nepoznati faktori”.
