Sve veći broj mladih se u našoj zemlji odlučuje da pokrene vlastiti biznis. Brojne su koristi koje ovakva vrsta posla donosi za pojedinca poput veće zarade i fleksibilnog radnog vremena, ali i cijelo društvo. Stvaraju se nova radna mjesta, nude novi proizvodi i usluge te plaća porez i doprinosi državi.
No, pokretanje vlastitog biznisa u našoj zemlji nije jednostavno.
“Naši ljudi su oduvijek poznati kao veliki i snalažljivi borci sposobni da i sa vrlo malo resursa i mogućnosti stvaraju i rade velike stvari uprkos uslovima koji nisu bas idealni. Tako da ne čudi želja mnogih koji se odvaže da pokrenu neki svoj posao”, kazao je za Akta.ba Hamza Smajić, asistent na Fakultetu menadžmenta i javne uprave Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.
Smatra da bi naša kolektivna obaveza trebala biti da stvaramo hrabre i poduzetne ljude, ali i da im omogućimo povoljne uslove za kreiranje novih biznisa.
“Naravno, ova obaveza zahtijeva ozbiljan institucionalni pristup kroz obrazovanje, ali i podršku zakonodavne i izvršne vlasti u stvaranju povoljnije klime za poduzetnike. Jedan od načina na koji se kolege i ja borimo da pomognemo poduzetnicima i onima koji su zaduženi za inovacije u svojim firmama jeste kroz projekat o poduzetničkim i intrapoduzetničkim namjerama u Kantonu Sarajevo. Projekat je finansiran od strane Vlade Kantona Sarajevo, a mi nastojimo da kroz precizno istraživanje odredimo stanje na terenu i predložimo konkretne mjere i programe pomoću kojih bi institucije mogle povećati poduzetnice i intrapoduzetničke namjere među građanima što bi se svakako ogledalo u većem broju novih kompanija i inovacija”, pojasnio je.
Zašto neki biznisi propadaju?
S druge strane iako postoji značajan broj novih biznisa koji su izuzetno uspješni, veliki broj njih ne uspijeva preživjeti ni prve godine nakon uspostavljanja. Ovakva situacija nije specifična samo za našu zemlju, a mnogi smatraju da je stalni dolazak novih i odlazak starih biznisa sa tržišta dobar za zdrav ekonomski krvotok.
“Kako bi se smanjila stopa neuspješnosti, potrebno je istaći uzroke koji dovode do propadanja biznisa i obrazovati buduće poduzetnike. Kao neki od glavnih razloga, u literaturi se navode nedovoljno znanje i iskustvo u vođenju biznisa, zapostavljanje posla i nedovoljno posvećivanje te nedostatak kapitala”, istakao je Smajić.
Da bi se napravio i vodio, naprimjer, uspješan ugostiteljski objekat, nije dovoljno poznavati samo procese koji su vidljivi golim okom i koje možete uočiti kao sam gost.
“Često možemo čuti nešto kao “vidio/vidjela sam kako to funkcioniše u nekom objektu u kojem stalno sjedim, jednostavna usluga, traži se mjesto više, zašto ne otvoriti još jedan i iskoristiti potražnju?”. Ne, uspješan biznis se zasniva na brojnim faktorima i procesima koji ne mogu biti uočeni tako lako. Tu imamo intenzivne relacije sa računovodstvom, razvijanje bliskih odnosa sa dobavljačima i drugim partnerima kako bi se mogla pružiti usluga visokog kvaliteta, a po pristupačnoj cijeni, pronalazak i upravljanje radnicima, ispunjavanje različitih zakonskih regulativa, itd”, naglašava Hamza.
Da bi se ovi procesi vodili uspješno, poduzetnik mora imati formalno ili neformalno obrazovanje (oboje u idealnom slučaju) potrebno za rukovođenje, mora biti maksimalno posvećen te imati dovoljan kapital kako bi troškovi biznisa mogli bez problema biti pokriveni u najmanje šest narednih mjeseci.
Biznis plan razdvaja snove od ciljeva
Prvi i najvažniji korak za pokretanje biznisa je biznis plan.
“Moji studenti će možda reći da je više postalo dosadno moje stalno insistiranje na biznis planovima, ali to je zaista tako. Izrada biznis plana je važnija za razvoj jednog projekta i dolazi čak i prije traganja za kapitalom. Ukratko, prilikom izrade biznis plana, poduzetnik mora u detalje opisati svoju buduću kompaniju i način na koji će ona raditi. Tek kada se ovakve stvari počnu redati na papiru, ljudi uvide koliko toga su previdjeli ranije”, pojasnio je.
Biznis plan zahtijeva pažljivu analizu tržišta poput konkurencije, dobavljača, potrošača, itd. Na ovaj način budući poduzetnik otkrije gomilu novih informacija koje uglavnom promijene njihove poglede na biznis i dovedu do značajnih promjena u planovima i načinu na koji će oni voditi posao. Nakon analize tržišta i određivanja planova i konkretnih koraka koje je potrebno napraviti, poduzetnik mora napraviti finansijska predviđanja.
“Prilikom same izrade bilansi stanja i uspjeha te pronalaska granice rentabilnosti, poduzetnik značajno unaprijedi svoje finansijske vještine koje će mu svakako pomoći u nastavku poslovanja i dati konkretne podatke o neophodnim kapitalnim ulaganjima i troškovima koji će pratiti njegov biznis”, naglašava Hamza i dodaje:
“Biznis plan je dokument koji razdvaja snove od stvarnih ciljeva. Tek kada se informacije do kojih dođete i planovi bazirani na njima stave na papir, onda se može razgovarati o kreaciji neke ozbiljne firme”.
Biznis plan ipak ne može obuhvatiti sve situacije na koje jedan biznis može naići, uvijek se može dogoditi nešto nepredviđeno. Kada se to desi poduzetnik svoje resurse usmjerava na rješenje problema.
“S druge strane, osoba koja nije uradila kvalitetan biznis plan će biti iznenađena dešavanjima koja su se mogla unaprijed planirati i za koja se moglo imati već spremno rješenje te će sada morati izdvajati znatno veće resurse boreći se sa njima. Ukoliko se na sve to pojave dodatni krupni izazovi kao što je bila pandemija, vrlo lahko može doći do potpunog kolapsa i nemogućnosti da se nastavi poslovanje”, kazao je Hamza.
Ističe da ozbiljni poduzetnici planiraju, rade, prilagođavaju uslove, prilagođavaju se uslovima i prave vlastitu sreću.
“Izrada kvalitetnog biznis plana nikako ne garantuje uspjeh na tržištu, ali svakako značajno povećava šanse za to. Pokretanje biznisa bez prethodnog razvijanja biznis plana dozvoljava sreći da igra veliku ulogu u uspjehu ili neuspjehu tog posla, a to ozbiljni poduzetnici sebi ne mogu dopustiti”, pojasnio je.
Izvor: akta.ba
