Uposlenici Centralne izborne komisije (CIK) nisu mogli pročitati rukopis zeničkog gradonačelnika Fuada Kasumovića pa su detalji njegove imovine vrijedne gotovo dva miliona maraka ostali skriveni od javnosti – jedan je od primjera iz imovinskih kartona lokalnih funkcionera objavljenih ove sedmice, piše Balkanska istraživačka mreža (BIRN).
Uz rubrike “kuća” i “poslovni prostori”, vrijednosti 900.000 maraka, napisano je samo “nečitljivo”, kao što je slučaj i sa milion maraka vrijednom stavkom “drugo” u izjavi o imovinskom stanju gradonačelnika Zenice.
Detalji o dionicama vrijednim 20.000 konvertibilnih maraka (KM) i 210.000 KM na računu Kasumovićeve supruge također su “nečitljivi”, a detalji o stanu, poslovnom prostoru i zemljištu vrijednim više od pola miliona maraka nisu ni upisani.
Glasnogovornica CIK-a Maksida Pirić objašnjava da Komisija “ne može ulaziti u sadržaj podataka”.
“Ovo što je navedeno na našoj stranici kao ‘nečitljivo’, ono je ‘nečitljivo’ za našeg službenika koji je unosio podatak, s tim da svako može ostvariti uvid u taj podatak, i možda će to vama biti razumljivo, ili eventualno kontaktirati gospodina o kojem govorite da vam to nečitljivo pojasni”, kaže Pirić i objašnjava da se kartoni postavljaju na stranicu da, “između ostalog, i novinari to sve istražuju”.
U saopštenju CIK-a o objavi izjava o imovinskom stanju se navodi da je Komisija prošle godine predstavila “novu aplikaciju za unos podataka iz obrazaca o imovinskom stanju”.
Imovinski kartoni su sada u elektronskoj formi i javnost ne može vidjeti originalne kartone koje i dalje rukom popunjavaju načelnici.
“Unos podataka je rađen ručno, tako da nije isključena mogućnost postojanja greške”, navodi se u saopštenju CIK-a i dodaje kako će Komisija “nastojati da u budućnosti omogući elektronsku dostavu podataka koji će, kao takvi, moći biti objavljeni na web stranici”.
Iz CIK-a ističu da su u novim kartonima “isključeni zaštićeni lični podaci”. CIK je 2011. godine sa svoje stranice uklonio imovinske kartone političara nakon odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka o ličnim podacima u izjavama. Podaci o imovini su od tada bili dostupni samo na uvid u prostorijama CIK-a.
U decembru 2017., Centralna izborna komisija BiH je objavila Izjave o imovinskom stanju izabranih zvaničnika na Općim izborima 2014. godine.
Među njima je i imovinski karton Mirsada Kukića, poslanika u Parlamentu Federacije BiH kome se trenutno sudi u Sarajevu zbog optužbi za nezakonito posredovanje prilikom zapošljavanja u “Elektroprivredi BiH”. Detalji o Kukićevim dionicama vrijednim 3.000 KM također su ostali nečitljivi.
U istom kompletu kartona nečitljivi su ostali model automobila kantonalnog poslanika Jose Markovića, kao i porijeklo naknade poslanika Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) Duška Ivića.
Ilidžanski načelnik Senaid Memić nije se trudio opisivati svoju više od 400.000 KM vrijednu imovinu. Polja uz “kuću”, “zemljište” i “vozilo” je ostavio praznima.
Isto je uradio i načelnik Istočnog Starog Grada Bojo Gašanović navodeći svoju imovinu vrijednu tačno milion maraka.
Načelnik Šipova Milan Kovač također je ostavio praznima opise svoje imovine vrijedne više od deset miliona KM.
“Vlasnik sam četiri preduzeća, firme sa sjedištem u BiH, od kojih su tri d.o.o., a jedna a.d., nije mi poznata vrijednost akcija”, napisao je Kovač u dodatnom opisu svoje imovine.
Funkcioneri podatke u obrazac CIK-a i dalje uglavnom unose olovkom, objašnjava Pirić, a onda te podatke u bazu Komisije unosi jedna osoba.
“Neki ga popune elektronski pa ga isprintaju i potpišu i onda dostave, a neki jednostavno isprintaju i ručno popunjavaju”, kaže Pirić.
Po Izbornom zakonu BiH, CIK nema obavezu da provjerava podatke.
“Samo imamo obavezu da ih učinimo dostupnim javnosti. Njihova je odluka šta će unijeti. Mi možemo jedino da izreknemo sankciju ukoliko uopšte ne dostavi izjavu o imovnom stanju”, kaže Pirić.
Bivši član CIK-a Vehid Šehić, danas član Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, koja nadzire ispravnost izbora, kaže da sadržaj imovinskih kartona ne može biti odgovornost CIK-a.
“Svaki kandidat je dužan da popuni imovinski karton u skladu sa stvarnim stanjem, ali mi smo svjedoci da se to ne radi”, kaže Šehić i dodaje da je “problem što i to treba urediti na drugi način i predvidjeti da oni odgovaraju krivično, materijalno i moralno za tačnost tih podataka”, i da su kandidati odgovorni da izjava bude napisana čitko.
Javno objavljivanje podataka je samo “dobar početak”, dodaje Šehić.
Birn/Fokus.ba
