Slobodna Dalmacija piše, pozivajući se na naš portal, kako se kladioničarski lobi iz Hrvatske duboko upleo u postupak donošenja izbornog zakona u Bosni i Hercegovini i da je suština priče da vlasnici kladionica vraćaju uslugu Draganu Čoviću i HDZ-u za onemogućavanje izmjene Zakona o igrama na sreću.
Slobodna navodi kako su na portalu Vijesti.ba objavljeni i podaci o dvjema uplatama na račun BHDI-ja, teškim 540.514, odnosno 17.240 eura, koje su išle s računa hrvatske IT-tvrtke “Nirvana d.o.o.” i “Fors Fortis d.o.o.”, obje u vlasništvu Jerka Šarića iz Podstrane. Njega hrvatska javnost najviše zna po suvlasništvu u jednoj od najvećih domaćih kladionica, “Hattrick-PSK”. Isti biznis navodno je odavno duboko proširio i na teritoriju BiH, gdje je kladioničarstvo godinama vrlo unosan posao, piše Slobodna Dalmacija.
Ovaj list je kontaktirao i samog Šarića, kojeg smo i mi danima, bezuspješno, na više telefonskih brojeva pokušavali dobiti kako bi ga pitali za njegove motive plaćanja lobista te tvrdnje iz Washingtona da je „BHDI registriran na istoj adresi gdje je registrirana i Šarićeva tvrtka Fors Fortis d.o.o“ u Podstrani.
Zanimljivo, ali i znakovito Šarić za „Slobodnu“ negira vezu odnosno vlasništvo u tvrtki Nirvana:
– Vidio sam što pišu mediji u Sarajevu. Navodi se ime tvrtke „Nirvana“ koja nema veze s vezom. Ja se bavim kockom, klađenjem, i mene politika ne zanima – kazao nam je Šarić.
Pokušali smo od Šarića dobiti još neke odgovore, ali…
– Ne bih više od toga. Novinar ste, pa pitajte političare!
Koje konkretno od njih, je li one u Sarajevu ili Mostaru, nije htio precizirati.
– Bez komentara. Ja se ispričavam, na sastanku sam i morat ću završiti – kazao nam je Šarić prije negoli je završio razgovor.
S druge strane portal Express.hr piše da je Jerko Šarić, rodom iz Tomislavgrada i da je sudeći prema objavama podataka odvjetničkog ureda Pillsbury Winthrop Shaw Pittman LLP, potrošio oko 90.000 dolara na lobiranje po Washingtonu kako bi njihovi stručnjaci pomogli s guranjem promjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Interesantno je, piše Express da lobiranje ide preko Bosnia & Herzegovina Democracy Initiative i da nije jasno kakav je to pravni subjekt zato što se ne pojavljuje niti u registru udruga niti u sudskom registru pravnih osoba. Pillsbury je pak dužan objaviti konkretne podatke o osobi ili kompaniji koju zastupa pa se može vidjeti da je Initiativa registrirana na adresi Grljevačka ulica 72 u Podstrani. Na istoj adresi registrirana je i Fors Fortis d.o.o. u vlasništvu Jerka Šarića. Fors Fortis je dao oko 25.000 dolara za lobiranje, a za pretpostaviti je da je ostatak dala Democracy Initiative, piše Express. U ovu tvrdnju lako se uvjeriti na OVOM LINKU.
Da li Šarić sam, u pauzama od bavljenja kockom, u Grljevačkoj ulici u Podstrani, priprema načela i konkretne prijedloge izmjena Izbornog zakona ili mu pak u tom pomažu eksperti iz poznate Udruge građana, Hrvatskog narodnog sabora, ostaje nam nepoznato. No, dokument s kojim su izišli pred senatore u novembru prošle godine nam je poznat te objavljujemo dijelove izvještaja pod nazivom “Temeljna načela za reformu Izbornog zakona BiH“.
BHDI navodi kako je izvještaj utemeljen na usklađenosti sa zahtjevima Dejtonskog sporazuma i presudama Ustavnog suda, koja služe kao smjernice za proces izborne reforme u Bosni i Hercegovini (BiH).
– Međunarodni prijatelji Bosne i Hercegovine, posebno Sjedinjene Američke Države, treba da potaknu sve strane da pronađu rješenje u skladu sa ovim temeljnim načelima prije isteka roka u aprilu 2018. godine. Aprilski rok predstavlja krajnji datum do kojeg Izborna komisija može uspješno da organizuje slobodne i poštene opšte izbore u cijeloj zemlji koji bi se trebali održati u oktobru. BHDI je također kreirao konkretna rješenja za izbornu reformu ukoliko bi relevantnim stranama trebale dodatne realne ideje nakon što se demonstrira politička volja da se zaista realizuje reformski proces, navodi se u Izvještaju.
Nakon podsjećanja na istorijat i odluku Ustavnog suda BiH iz 2016. godine, BHDI navodi da ukoliko se izmjene izbornog zakona ne usvoje do opštih izbora u oktobru 2018. g., izborni rezultati će biti nevažeći i neće se moći provesti.
– Ukoliko se izmjene izbornog zakona ne izvrše prije aprila 2018. godine (mjesec u kojem se određuje datum opštih izbora), zakonodavna tijela BiH i FBiH u pravnom smislu neće moći funkcionisati, i država će shodno tome ostati bez zakonodavne i izvršne vlasti na više nivoa. Takvo stanje bi dovelo do potpune paralize u političkom sistemu i upravljanju u BiH, bez vlade ili zakonodavnih tijela koji bi donijeli rješenje, navode iz BHDI-ja.
U nastavku ova nevladina organizacija navodi da rješenja trebaju biti u skladu sa sljedećim temeljnim načelima:
1) Poštivanje Ustava i načela jednakosti konstitutivnih naroda, koji se temelje na načelima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda iz Dejtonskog sporazuma. Ovi principi sadržani su i u Rezoluciji Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini iz 2017. godine kao osnov za sve buduće reforme u zemlji.
2) Provođenje presuda Ustavnog suda U-23/14 i U 3/17, kojima je utvrđeno da je Izborni zakon diskriminatoran u odnosu na prava konstitutivnih naroda da biraju svoje predstavnike te da se moraju izvršiti izmjene tog zakona.
3) Poštivanje statusa i prava konstitutivnih naroda. Potrebno je uskladiti prava konstitutivnih naroda sa presudom Ustavnog suda iz 2000. godine o statusu konstitutivnih naroda, te ih tumačiti u skladu sa presudama Ustavnog suda U-23/14 i U 3/17, koje potvrđuju da su politički predstavnici konstitutivnih naroda prvenstveno predstavnici izborne volje konstitutivnih naroda a ne nužno pripadnici tih konstitutivnih naroda. Načelno, ovo znači npr. da hrvatski predstavnici ne moraju nužno biti etnički Hrvati kako bi predstavljali Hrvate ali da trebaju imati većinu hrvatskih glasova na izborima u BiH (isto načelo odnosi se i na Bošnjake i Srbe).
4) Provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci iz 2009. godine, kojom se pripadnicima nacionalnih manjina i svim drugim građanima omogućuje sudjelovanje na svim izborima te da budu birani u Predsjedništvo BiH i na druge visoke političke dužnosti.
5) Podržavanje jednoobraznosti izbornih pravila u cijeloj BiH; poštivanje jednakosti konstitutivnih naroda; te poticanje izravne i proporcionalne zastupljenosti – a ne neizravnih izbora – kako bi se što bolje odrazila izborna volja naroda u BiH.
6) Osigurati da sve reforme doprinesu napretku BiH na putu prema integraciji u EU, ostvarivanjem uslova koji su potrebni za članstvo u EU.
7) Provođenje Briselskog sporazuma iz 2014. godine, kojeg su potpisale sve političke stranke, a kojim se zahtjeva da svi konstitutivni narodi mogu birati svoje legitimne predstavnike na svim nivoima, čime bi se spriječilo da pripadnici jednog konstitutivnog naroda biraju predstavnike drugim konstitutivnim narodima. Ovim će se riješiti scenarij koji se dogodio 2006. i 2010. godine izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a koji je izabran bošnjačkim glasovima, te scenarij iz 2001. i 2011. formiranjem federalne vlade bez političkih stranaka koje su osvojile veliku većinu hrvatskih glasova.
8) Zadržati sve trenutne geografske izborne jedinice, uključujući kantonalne i entitetske granice, kako bi se ovo izborno pitanje riješilo uz što manje komplikacija.
Pored ovoga, BHDI je kreirao konkretna rješenja za izbornu reformu ukoliko bi, nakon što se ustanovi politička volja da se zaista realizira reformski proces prije aprila 2018. godine, relevantnim stranama trebale dodatne realne ideje.
Vijesti.ba
