Potrošačka korpa predstavlja statistički instrument koji prikazuje prosjek mjesečne potrošnje po domaćinstvu. Iako zastario, ovaj model i dalje se primjenjuje u zemljama okruženja, uključujući i BiH, ali se naša država, odnosno relevantne institucije ne bave tom statistikom već sindikati i udruženja.
Potrošačka korpa se godinama ne računa u zvaničnim institucijama koje se bave statistikom u dva bh. entiteta te Brčko distriktu. Mjesečnu potrošačku korpu trenutno objavljuju sindikati i udruženja, zbog čega nosi naziv sindikalna potrošačka korpa te ona kao takva nije formalni statistički instrument. To nije slučaj u zemljama regije u kojima izračune vrše resorna ministarstva.
“Sindikalna potrošačka korpa se ne može uzimati kao formalni statistički instrument, a ona pokušava sabrati troškove života iz indeksa potrošačkih cijena te ih predstaviti za četveročlanu porodicu. Sindikati imaju vlastitu metodologiju izračuna, a ne ulazeći u njenu tačnost, činjenice pokazuju da se iznos precjenjuje. Primjera radi, po aktuelnoj potrošačkoj korpi ispada da su troškovi života u susjednoj Srbiji gotovo duplo manji nego u BiH, što je, ekonomski posmatrano, nonsens”, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Podaci koji su od javnog interesa
Podaci o iznosu potrošačke korpe svakog mjeseca se prezentiraju široj javnosti, koja prema brojevima vrši praćenje rasta ili smanjenja troškova života.
“Najčešće se potrošačka korpa koristi u svrhu jačanja pregovaračke pozicije određenih interesnih grupacija, posebno kada se pregovara sa predstavnicima vlade, naprimjer za povećanje plata određenih kategorija u javnom sektoru. Ona se zbog toga inicijalno i precjenjuje kao takva, što imamo slučaj u Bosni i Hercegovini”, smatra Čavalić.
Naš sagovornik potrošačku korpu ocjenjuje zastarjelim statističkim instrumentom koji se ne koristi od zvaničnih statističkih institucija Evropske unije, koje primat stavljaju na indeks potrošačkih cijena, a koji prikazuje rast ili pad potrošačkih cijena, što prate zvanične bh. institucije za statistiku.
Zastarjeli model koji se primjenjuje u zemljama regije
Međutim, model potrošačke korpe primjenjuje se u svim državama regiona, u kojima zvanični izračun vrše nadležna ministarstva, što nije slučaj sa Bosnom i Hercegovinom.
Poređenja radi, potrošačka korpa za jedan mjesec u Srbiji je iznosila 753 eura, Crnoj Gori 781 euro, Makedoniji 840 eura, a u BiH drastičnih 1.455 eura.
Zbog toga je Čavalić kao zastupnik Stranke za BiH u Zastupnički dom Parlamenta FBiH, uputio inicijativu po kojoj bi se zvanični izračun potrošačke korpe u tom bh. entitetu bio prebačen na Ministarstvo trgovine.
“Ministarstvo bi skupa sa Agencijom za statistiku svakoga mjeseca radilo vlastiti izračun visine potrošačke korpe, koja će vjerovatno biti drugačijeg iznosa, u odnosu na onu koju objavljuju sindikati. Mislim da bi ovo indirektno išlo i na ruku sindikatima jer bi se skinuo teret sa njih. To bi značajno unaprijedilo informisanost građana po pitanju rasta troškova života”, ističe Čavalić.
Ovakvim modelom bi se, kako je naveo naš sagovornik, doprinijelo i povećanju nivoa transparentnosti objavljenih podataka.
“Potrošačka korpa ne smije biti potcijenjena niti precijenjena jer ona zaista treba izražavati realne vrijednosti. Međutim, to je metodološki vrlo teško postići, odnosno sažeti sve one potrebe četveročlanog domaćinstva u BiH. U zemlji koja je druga u Evorpi po siromaštvu vrlo je upitno odrediti da li predstavnici domaćinstava tokom sedmice, naprimjer odlaze u kino, pozorište i operu ili troše svoj novac na zdravstvo, rekreaciju i slično. To je vrlo komplikovan zadatak te se potrošačka korpa zbog toga i napustila kao koncept”, zaključuje Čavalić.
Za razliku od potrošačke korpe, indeks potrošačkih cijena je znatno prihvaćeniji jer se on ne referiše na prosječne potrebe ili potrošnju domaćinstva, već u relativnom smislu prikazuje u kojoj mjeri je došlo do pada ili rasta cijena određenih proizvoda i usluga. On daje vrlo jasnu sliku, bez da ulazi u to koliko procentualno troše domaćinstva.
Izvor: klix.ba
