Home » Konvoj s tabutima žrtava genocida krenuo iz Visokog prema Potočarima

Konvoj s tabutima žrtava genocida krenuo iz Visokog prema Potočarima

Iz visočkog preduzeća ”Gradska groblja” krenula je tužna kolona a sa devetnaest tabuta posmrtnih ostataka Srebreničana ubijenih u julu 1995. godine, kada je počinjen genocid u srebreničkoj enklavi, zaštićenoj zoni UN-a.

Kolona vozila sa tabutima krenula je iz Visokog , gdje su brojni Visočani ispratili stradale Srebreničane koj će u Potočarima naći konačni smiraj. Od 2003. godine to preduzeće je zaduženo za opremanje tabuta i posmrtnih ostataka.

Saifa Musić, koja je 1993. godine protjerana iz Srebrenice, danas je došla na gradako groblje Visoko da isprati žrtve koje će naći smiraj u Memorijalnom centru Potočari.

Danas sam došla ovdje da ispratim naše lijepe šehide. Muža sam sahranila u Potočarima. Od šestočlane porodice iz moje kuće, ostale smo samo kćerka i ja. Svekrva je odvedena iz sela i nikada nije pronađena. Dabogda se nikad nikome ne ponovila Srebrenica. Ovo je za nas tragedija sa kojom ćemo se nositi čitav život – kaže Musić. – kaže Musić.

Član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH​​​​​​​ Amor Mašović istakao je da je pandemija uticala na reduciranje aktivnosti na teretnu, ali da se nastavilo tragati za 7.601 nestalom osobom u BiH.

“Nažalost, ova tradicija ispraćanja posmrtnih ostataka žrtava je posljedica monstruoznosti zločina. Uglavnom su to opet nekompletni ekshumirani ostaci, uglavnom iz sekundarnih grobnica”, rekao je Mašović.

Ističući da je ovo 21. ispraćaj žrtava iz Visokog, a da se stvari nisu puno promijenile, Mašović je kazao da porodice žrtava i ovu godišnjicu dočekuju bez usvojenog zakona o zabrani negiranja genocida.

Elvir Špiodić je u ime organizatora ispraćaja žrtava iz Visokog kazao da je o genocidu u Srebrenici teško govoriti, ali da je još teže i opasnije šutjeti o tome.

“Srebrenica je za nekoga samo riječ, ali vjerujte da je to za neke cijeli život. Doživljaj i događaj su različiti pojmovi i ne mogu biti isto. Hvala svima koji to razumiju. Hvala svima koji su danas uz nas i koji su bili podrška ovih godina porodicama i na bilo koji način doprinijeli da se Srebrenica pamti. To je naša moralna obaveza“, kazao je Špiodić.

Gradonačelnik Visokog Mirza Ganić je kazao da Visoko danas ispraća 19 žrtava genocida koje su prije 26 godina brutalno ubijeni.

“Mi smo danas ovdje da dijelimo bol jer je ona još svježa. Ovdje smo da svijetu pošaljemo poruku da genocid i zločinci koji su ga počinili trebaju i moraju biti kažnjeni. Ovdje smo da se zna da je istina naša snaga, a da je pravda naša sudbina“, poručio je Ganić.

Kolona će se zaustaviti u Ilijašu i Vogošći. Planirano je da u 12.00 sati budu u Sarajevu ispred Predsjedništva BiH.

Ispred Predsjedništva BiH će krenuti prema Spomeniku ubijenoj djeci Sarajeva, zatim Markalama i potom prema Potočarima, preko Sokoca, Vlasenice i Milića.

Najstarija osoba predviđena za ukop ove godine je Husein Kurbašić, koji je imao 63 godine.

Azmir Osmanović i Fikret Kiverić su bili maloljetni, imali su 16 i 17 godina. Zilha Delić jedina je žena koja će ove godine biti ukopana, imala je 24 godine, a bit će ukopani otac i sin Hajro i Jusuf Aljić.

Na 26. godišnjicu genocida u Srebrenici u mezarju Memorijalnog centra bit će ukopano 19 žrtava: Vejsil (Abdulah) Hamzabegović rođen 1939. godine, Muhidin (Mujo) Mehmedović rođen 1977, Fikret (Ramiz) Kiverić rođen 1978, Ramiz (Rizvo) Selimović rođen 1951, Esnaf (Zurijet) Halilović rođen 1976, Zilha (Edhem) Delić rođena 1971, Muamer (Osman) Mujić rođen 1976, Mehmed (Mustafa) Beganović rođen 1947, Hajro (Ramo) Aljić rođen 1944, Jusuf (Hajro) Aljić rođen 1967, Zajim (Mujo) Hasanović rođen 1968, Asim (Husejin) Nukić rođen 1971, Azmir (Aziz) Osmanović rođen 1979, Nezir (Rešid) Dautović rođen 1969, Ibrahim (Suljo) Avdagić rođen 1950, Jusuf (Adem) Halilović rođen 1948, Salih (Džanan) Džananović rođen 1955, Meho (Salih) Karahodžić rođen 1939. i Husein (Ibrahim) Kurbašić rođen 1932.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.

BHRT