Evropska unija je državama Zapadnog Balkana je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan osigurala 2,1 milijarde eura za 14 novih projekata. Bosna i Hercegovina, tj. entitet Federacija BiH je dobila 303 miliona eura. Sredstva nisu dobili Kosovo, Crna Gora, a ni entitet RS.
Ukupna vrijednost 14 novih vodećih investicionih projekata na Zapadnom Balkanu je 2,1 milijardu eura. Taj iznos uključuje bespovratna sredstva EU u vrijednosti 528 miliona eura iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose samih zemalja Zapadnog Balkana.Od ukupne vrijednosti od 2,1 milijardu eura za Zapadni Balkan, kreditnih i bespovratnih sredstava, Bosna i Hercegovina će dobiti ukupno 788 miliona dolara.
Bosna i Hercegovina tj. Federacija BiH je od bespovratnih sredstava dobila 303 miliona eura za četiri značajna projekta i to poddionicu Koridora 5C Ozimice-Poprikuše, dionicu autoputa Mostar Sjever-Mostar Jug, Projekat unapređenja sistema vodosnabdijevanja u Sarajevu i sanaciju Crpne hidroelektrane Čapljina.
Osim bespovratnih sredstava, Bosna i Hercegovina će ostvariti dodatnu korist od četiri vodeća regionalna projekta ukupne vrijednosti 944 miliona eura, od čega EU osigurava 142 miliona eura u vidu bespovratnih sredstava
Ono što upada u oči jeste to da su iz raspodjele sredstava isključeni Kosovo, Crna Gora i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska.
Kosovo je isključeno iz raspodjele sredstava zbog sankcija koje je Evropska unija uvela Kosovu nakon što su gradonačelnici albanske nacionalnosti ušli u zgrade četiri općine na sjeveru Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom.
Na sjeveru Kosova došlo je do sukoba između Srba koji su protestovali i pripadnika kosovske policije i KFOR-a. Evropska unija od Kosova zahtjeva da se načelnici povuku u privremene prostorije i da se organizuju izbori na kojima će učestvovati i većinske srpske stranke.
Mjere koje je EU uvela uključuju obustavu rada svih radnih grupa za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, obustavu finansiranja iz programa EU, negodovanje projekata iz Investicijskog fonda za Zapadni Balkan, te prekid sastanaka na političkim nivoima.
Bez direktnog finansiranje projekata ostale je i Crna Gora. Evropska komisija je projekte koje je predložila Crna Gora označila kao preuranjene i neodgovarajuće.
“Crna Gora je predstavila investicijske projekte u oblastima energetike, okoline i transporta koje je investicioni okvir za Zapadni Balkan ocijenio kao preuranjene za finansiranje ili neprikladne za finansiranje”, potvrdila je glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero putem pisanog odgovora medijima.
Dodala je kako se nada da će Podgorica nastaviti s pripremom i sazrijevanjem ovih investicijskih prijedloga za njihovu serijsku prezentaciju na novim pozivima u okviru Okvira za investicije u Zapadni Balkan.
Posebno je zanimljivo to što je bespovratna sredstva neće dobiti ni Republika Srpska. Iako se ni Republika Srpska, ni njen predsjednik Milorad Dodik ne nalaze pod zvaničnim sankcijama Evropske unije zaustavljanje projekata je mogući vid pritiska zbog destruktivnog djelovanja u Bosni i Hercegovini.
Prošle godine Njemačka je obustavila četiri projekta u RS-u vrijedna 105 miliona eura. Obustavljeni su projekti Rehabilitacije HE Trebinje, faza IV, Rehabilitacija HE Trebinje, faza III, Vjetropark Hrgud i Opskrba otpadne vode Gradiška.
Milorad Dodik se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije, ali kako je za uvođenje sankcija potreban konsenzus unutar Evropske unije Dodik uživa zaštitu Mađarske i njenog premijera Viktora Orbana.
Izvor: Klix
