U svjetlu tih političkih dešavanja i ucjena, pokušaja dijeljenja BiH, poslanici Skupštine RBiH su tragali za rješenjima, naveo je Lazović, dodajući da nije tačno da je u to vrijeme SDS bila za očuvanje Jugoslavije već je vodila perfidnu politiku i da je faktički glavni projekt bio stvaranje velike Srbije.
Lazović je kazao da je ’91 bila posebno dramatična za poslanike u Skupštini RBiH, kada se u oktobru dešava i dramatični govor Radovana Karadžića koji je nagovijestio nestanak države BiH i stradanje Bošnjaka kao naroda.
“Potaknuti svim tim događanjima donijeli smo jednu deklaraciju o reafirmaciji suverenosti BiH i ona je podrazumijevala i povlačenje naših predstavnika sa saveznog nivo dok se dogovorom ne riješe sva sporna pitanja”, naveo je Lazović, dodajući da su tada ucjene i pritisci SDS-a trajali u kontinuitetu, te da su uspjeli odoljeti tim pritiscima.
U dramatičnim trenucima donesena je odluka da se održi referendum i da nije bilo tog referenduma, istakao je Lazović, danas ne bi bilo BiH. Nedugo zatim uslijedilo je međunarodno priznanje evropske zajednice i američke administracije.
“Nažalost i danas se suočavamo s pritiscima i ucjenama i cjelokupna politička retrospektiva ovih proteklih 25 godina govori o tome da je prostor BiH stalno izložen političkim nesporazumima”, ocijenio je Lazović.
Po njegovim riječima, potrebno je radi budućnosti mladih generacija sjesti za sto i postići dogovor o svim važnim pitanjima.
Govoreći o državnim praznicima u BiH, Lazović je naveo da bi kao prihvatljiv datum za sve mogao biti 2. maj kada se prvi put zaviorila zastava BiH pred Palatom UN-a.
“Za mene je 1. mart jedan od najvažnijih praznika kada je BiH nakon dugo vremena postala subjekt međunarodnog prava, suverena država na osnovu referenduma koji je pokazao veliku volju građana da BiH krene putem nezavisnosti”, kazao je zastupnik u Parlamentu BiH Šefik Džaferović.
U vrijeme raspada Jugoslavije, pokušaja pretvaranja Jugoslavije u veliku Srbiju obilježila su i dešavanja unutar BiH. S druge strane dešavala se borba legalnog vodstva da BiH zauzme ispravniji i što bolji kurs uime svih građana koji žive BiH.
“Referendum o nezavisnosti BiH 29. februara i 1. marta 1992. godine je akt koji je učinjen na osnovu ustava SR BiH, stavova međunarodne zajednice i svih relevantnih tijela koji su tada pratili situaciju u bivšoj Jugoslaviji. Utemeljen je na demokratskoj praksi i standardima, međunarodnom pravu i međunarodnom priznanju”, naveo je Džaferović.
Glavni problem što se tiče Daytonskog sporazuma, kako je dodao, jeste u tome što nije dosljedno proveden. U BiH je potrebno postići dogovor kako BiH treba u budućnosti izgledati, a dok se u vezi toga ne postigne saglasnost potrebno je insistirati na toj dosljednoj provedbi.
Budućnost za kompletan zapadni Balkan, pa time i BiH, jeste integracija u EU i NATO savez. Sve bi to doprinijelo, kako je naveo, da se u BiH i regionu relaksiraju broja pitanja i ukupno stanje bi bilo bolje.
Konferencija “Dan nezavisnosti BiH: 25 godina poslije” održana je u organizaciji Federalne novinske agencije (FENA) povodom obilježavanja godišnjice referenduma koji je prethodio nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Skup je okupio istaknute javne i političke ličnosti koje su bile sudionici ili svjedoci značajnih procesa BiH od 1992. do danas, kao i profesore s više fakulteta iz BiH koji su iz različitih naučnih disciplina prikazati tadašnje događaje, ali i aktuelne naučne refleksije.
Namjera Fene je dati doprinos obilježavanju jubileja na način kako to dolikuje Danu nezavisnosti, budući da je prošlo četvrt stoljeća od historijskog referenduma kada su se građani BiH opredijelili za nezavisnu državu.
