Maline i krastavci iz BiH bili su nositelji izvoza voća i povrća u 2016. godini, a na inostrana tržišta plasirano je poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 173 miliona KM, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 24 miliona KM.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, pokrivenost uvoza izvozom raste i trenutno iznosi 56 posto, a tome je uvelike doprinio izvoz zamrznutih malina. Ovo “crveno zlato” čini čak 32 posto ukupnog izvoza voća i povrća.
U Komori navode da je vrijednost izvoza malina s 14 miliona, koliko je iznosio u 2012. godini, lani skočila na 55 miliona maraka. Da za domaćim malinama vlada prava jagma, prepoznali su i mnogi poljoprivrednici koji su se okrenuli ovoj vrsti proizvodnje. Jedan od njih, Dragomir Pavlović iz Teslića, kaže kako se od uzgoja malina može poprilično napuniti kućni proračun.
– Shvatio sam da u malinama leži zarada, pa sam proizvodnju proširio s četiri na pet duluma. Unatoč tome što godina nije bila rodna, proizveo sam četiri tone i preko jedne kompanije plasirao sav urod na strano tržište – rekao je on.
Zamrznute maline najviše su odlazile na tržište Srbije i Švedske. Osim malinara, razloga za zadovoljstvo imaju i povrtlari, a posebno proizvođači krastavaca kornišona, koji su sve traženiji na stranim trpezama. Koliko je porasla potražnja za ovim povrćem, najbolje pokazuju podaci da je za četiri godine izvoz porastao za čak 974 posto. Zadovoljno je trljao ruke i poljoprivrednik Rade Barać iz Gradiške, koji je lani proizveo devet tona kornišona.
– Posredstvom otkupljivača iz Živinica sav urod je plasiran na tržište zemalja Evropske unije – kaže Barać i dodaje kako je proizvodnja isplativa ako domaćinstvo ima vlastitu radnu snagu.
Osim malina i kornišona, u top pet izvoznih proizvoda našle su se jabuke, kruške i šljive i one čine 60 posto ukupnog izvoza voća i povrća.
Fokus.ba
