Rast cijena robe i usluga, kakav se uveliko bilježi u BiH, mogao bi se zaustaviti nizom mehanizama, a jedan od njih je i smanjenje nameta privredi.
Smatraju to u poslovnoj zajednici, odakle ističu da su oni u proteklom periodu odriješili kesu i povećali plate, a da je na potezu država.
“Što se tiče inflacije, to je globalni problem. Mi, kao mala, uvozno zavisna ekonomija, vrlo teško možemo reagovati. Recimo, mi ili ne proizvodimo, ili u vrlo malim količinama proizvodimo sirovine koje se koriste u proizvodnji, pa ih moramo uvoziti. To utiče na povećanje cijena, što je ozbiljan izazov za privrednike. Sa druge strane, osim povećanja najniže plate, imamo i stalnu tendenciju za povećanjem plata u privredi, pošto se zbog inflacije, za istu količinu novca, ne može kupiti ista količina robe kao prije godinu dana”, ističu u Privrednoj komori RS.
Kako dodaju, jedan od načina na koji privrednici mogu prevazići tendenciju povećanje plata jeste direktno smanjenje troškova poslovanja privrede.
“Na taj način se troškovi koje privrednici imaju zbog povećanja plata ne bi odrazili na povećanje cijena, već bi taj minus nadoknadili manjim izdvajanjima na osnovu različitih nameta”, rekli su.
Safudin Čengić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Federacije BiH, smatra da država ima prevelike apetite u vezi s pitanjem nameta. Došlo se dotle da, kako ističe, nešto plaćate lokalnoj zajednici, nešto kantonu, nešto entitetu, “pa maltene i mjesna zajednica traži da joj platite taksu”, što je, ocjenjuje, nevjerovatno.
“Mi smo jedna od država sa najvećim opterećenjima na rad uposlenika”, ističe Čengić.
On naglašava da su privredni subjekti iz realnog sektora pogođeni enormnim rastom raznih ulaznih cijena, kao što su cijene goriva, električne energije, gasa, reprometerijala itd.
“Vrlo teško je u ovakvim uvjetima opstati na tržištu i biti konkurentan stranim kompanijama. Svjedoci smo da je u EU najveći broj država odmah reagovao na poskupljenja i električne energije i plina, time što je smanjio PDV te obezbijedio rezervni fond koji pokriva dio troškova. Znači, ako želimo imati privredne subjekte koji će opstati i isplatiti plaće, država mora raditi na tome da pomogne tim privrednim subjektima da u teškim vremenima prežive, a ujedno i ne povećavaju cijene, čime se još više utječe na iznimno težak položaj građana”, ističe Čengić.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da definitivno postoje nameti koji bi se mogli smanjiti.
“Ali to nije razlog da rastu cijene prije svega osnovnih životnih proizvoda, imajući u vidu da su ti nameti u pojedinim zemljama EU veći nego u BiH”, kaže Šatorović.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, smatra da je vrijeme da u BiH bude uvedena diferencirana stopa PDV-a.
“To smatram, prije svega, cijeneći arhitektonske poremećaje u privrednom smislu zbog poskupljenja gasa i u tom kontekstu vidimo da imamo značajne poremećaje u tržišnim cijenama određenih proizvoda, na šta moramo adekvatno odgovoriti u interesu građana”, rekao je Košarac.
Prema njegovim riječima, neke cijene u BiH enormno su visoke i potrebno je smanjivanje PDV-a na osnovne životne namirnice, ali i povećanje PDV-a na luksuznu robu. Kada je riječ o smanjenju akciza na gorivo, on je istakao da je to pitanje za Upravu za indirektno oporezivanje BiH, koja već vrši određene analize.
Izvor: akta.ba
