Europska unija suočava se s najvećim dolaskom migranata od 2015. godine. Rekordan broj njih stiže u Italiju i Grčku, čime su mehanizmi prihvata pod velikim pritiskom, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, dpa, EFE, FENA, STA i Tanjug u okviru European Newsroom-a.
Ove su godine zemlje članice postigle povijesni dogovor o ključnim zakonima o azilu i migracijama dok se sklapaju dogovori s tranzitnim zemljama. EU je pokrenula pravni postupak protiv Mađarske.
Vijesti o utapanju migranata u Sredozemnom moru i nehumanom postupanju prema migrantima, kao nedavno u Grčkoj, u središtu su medija i kritika civilnog društva, nevladinih udruga i političara.
– Potrebna je europska intervencija kako bi se spriječilo pogoršanje međunarodne situacije u kojoj sve više i više migranata i izbjeglica dolazi u Europu – rekao je zamjenik talijanske premijerke i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani komentirajući dolazak ilegalnih migranata u Europsku uniju koji je posljednjih mjeseci značajno porastao, dok nekoliko zemalja u južnoj Europi doživljava udvostručenje broja.
Istaknuo je da se međunarodna situacija pogoršava jer migranti balkanskom i mediteranskom rutom traže mjesto u Europi, dodavši da rade na kontroli situacije, ali da je potrebna akcija Europske unije. Talijanska premijerka Giorgia Meloni u travnju je proglasila izvanredno stanje u cijeloj zemlji.
Glasnogovornik Europske komisije rekao je u kolovozu da je Komisija “svjesna povećanja” i da radi s talijanskim vlastima kako bi pomogla u rješavanju zagušenja žarišta Lampedusa. S druge strane, agencije EU Frontex, Europska agencija za azil (EUAA) i Europol rasporedile su u Italiji 450 ljudi.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na više sporazuma s partnerskim zemljama izvan bloka za kontrolu migracija. – Moramo bliže surađivati sa zemljama porijekla i tranzitnim zemljama – rekla je u srpnju, dodavši da bi Europa trebala više ulagati u stabilizaciju gospodarstava sjevernoafričkih zemalja i zajedno s njima dosljednije se boriti protiv organiziranog kriminala, krijumčara i trgovaca.
Svaki drugi ilegalni migrant dolazi središnjom mediteranskom rutom
Središnje-sredozemna ruta ponovno je bila najpopularnija za migrante u prvih sedam mjeseci 2023. godine. Oni koji koriste tu rutu često se ukrcavaju u sjevernoj Africi i Turskoj, prelazeći Sredozemno more kako bi stigli do Italije. Prema Agenciji europske granične i obalne straže Frontex, na ovoj ruti registrirano je 89.047 migranata, što je više od polovice pokušaja ulaska.
Agencija je navela da bi se pojačani migracijski pritisak na ovoj ruti mogao nastaviti u nadolazećim mjesecima budući da krijumčari nude niže cijene za prolaz Sredozemljem, suočeni s oštrom konkurencijom među kriminalnim skupinama.
Međutim, Frontex je istaknuo da je Sredozemno more i dalje opasno, jer je u prvih sedam mjeseci ove godine nestalo više od 2.060 migranata. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, više od 1.800 ljudi poginulo je ove godine u brodolomima na središnjem sredozemnom migracijskom putu, najsmrtonosnijem na svijetu.
U Italiji je, primjerice, broj migranata koji su 2023. godine stigli brodovima sredinom kolovoza premašio 100.000. Prema talijanskom ministarstvu unutarnjih poslova, do 23. kolovoza oko 105.909 ljudi stiglo je morem. U istom razdoblju prošle godine stiglo je 51.328 osoba.
Glavna zemlja iz koje migranti polaze kako bi stigli u Italiju u 2023. godini je Tunis. Ako ljudi nastave dolaziti u tako velikom broju, ukupna godišnja brojka mogla bi premašiti rekord iz 2016. godine od 181.000.
Udvostručenje brojeva
Na španjolskim Kanarskim otocima također je zabilježen porast brodova koji polaze migracijskom rutom iz zapadne Afrike prema otocima. Prema kanarskim vlastima, u kolovozu su 2.692 osobe spašene ili su stigle na obalu Kanara, više nego dvostruko u odnosu na srpanj.
Nevladine organizacije predviđaju da će se taj porast nastaviti tijekom sljedećih mjeseci zbog dobrih vremenskih uvjeta, političke krize u Senegalu, nestabilnosti u Sahelu i gladi u mnogim afričkim regijama.
Grčko ministarstvo migracija također je zabilježilo značajan porast broja ljudi koji prelaze s turske obale Egejskog mora na razne grčke otoke posljednjih tjedana. Prema podacima ministarstva, sredinom kolovoza u prihvatnim centrima na otocima Lezbos, Chios, Samos, Leros i Kos živjelo je 6.669 migranata. Njihov broj se više nego udvostručio u odnosu na kolovoz prošle godine kada ih je bilo 2.964.
Belgija se suočava s akutnom azilantskom krizom jer je broj ljudi koji stižu u zemlju naglo porastao u odnosu na prošlu godinu. Kao rezultat toga, neoženjeni tražitelji azila više neće dobivati utočište nakon što je vlada u utorak objavila privremenu suspenziju.
Zapadnobalkanska ruta i dalje popularna, EU pokrenula pravni postupak protiv Mađarske
Frontex je izvijestio o padu na drugoj najpopularnijoj ruti, zapadnobalkanskoj ruti koja se odnosi na neregularne dolaske u EU preko regije koja uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Bilo je više od 52.200 detekcija, što je pad od 26 posto, uglavnom zbog strožih viznih politika.
Dok se broj u migrantskim kampovima u južnoj Bosni i Hercegovini znatno smanjio, zemlja i dalje funkcionira kao tranzitno područje za migrante na njihovom putu prema Europskoj uniji. Trendovi predviđaju kontinuirani priljev i zbog ulaska susjedne Hrvatske u schengenski prostor u siječnju 2023. godine.
U Sloveniji je broj zabilježenih ilegalnih ulazaka između siječnja i srpnja znatno porastao u usporedbi s 2022. godinom. Podaci koje je objavila policija pokazuju povećanje s 10.103 na 26.871.
Hrvatska je i dalje glavna ulazna točka za ilegalne ulaske, s 25.431 presretnutim slučajem u usporedbi s 8.330 u istom razdoblju prošle godine. U međuvremenu, brojčano stanje u Srbiji ostaje nepromijenjeno. Od početka godine kroz prihvatne centre u Srbiji prošlo je oko 73.000 migranata.
U Mađarskoj, vlada premijera Viktora Orbana pustila je iz zatvora 1.400 osuđenih krijumčara ljudima i dala im tri dana da napuste zemlju u travnju. Europska komisija je prošlog mjeseca pokrenula pravni postupak protiv Mađarske.
Migracijska politika EU-a: Povijesni dogovor na teškom putu
EU je poduzeo niz mjera za rješavanje problema nezakonitih migracija. Nakon godina borbe, države članice EU-a su u lipnju postigle povijesni dogovor o dva ključna dijela zakona uključenih u Novi pakt o azilu i migraciji.
Sveobuhvatna reforma politike azila u Uniji opisana je kao povijesna. Pakt je predložila Europska komisija 2020. godine kako bi se stvorio pravedniji, učinkovitiji i održiviji proces migracija. Prema novom planu, zahtjevi za azilom bi se obrađivali u roku od dvanaest tjedana, a svi migranti moraju biti raspoređeni u 27 država EU-a na temelju BDP-a i broja stanovnika. Cilj je ostvariti 30.000 preseljenja godišnje.
Kompromis postavlja novi mehanizam solidarnosti i predviđa da prihvat izbjeglica više ne bude dobrovoljan, već obvezan. Zemlje koje ne žele primiti izbjeglice bile bi prisiljene platiti odštetu od 20.000 eura po osobi. U slučaju krize, Komisija bi odlučila treba li zemlji solidarnost u slučaju porasta dolazaka.
Dogovor predstavlja temelj pregovora predsjedništva Vijeća s Europskim parlamentom. Unatoč tome, suočeni su s prvim neuspjehom 26. srpnja kada se zemlje članice EU-a nisu uspjele dogovoriti oko ključnog aspekta planiranog migracijskog pakta koji se tiče pravila za migraciju i azil, posebno u kriznim situacijama.
Španjolsko predsjedništvo EU, uz potporu Italije među ostalima, predložilo je kompromis koji nije dobio podršku nekoliko zemalja (Poljske, Mađarske, Češke i Austrije). Njemačka, Slovačka i Nizozemska rekle su da će biti suzdržane nakon što su izrazile zabrinutost da bi standard za odobravanje azila mogao biti oboren uredbom.
Poljska, koja se oštro protivi novoj politici azila, planira održati referendum na isti dan kada će biti održani i parlamentarni izbori, 15. listopada. Vlada će tražiti od građana da daju svoje mišljenje o planiranim reformama politike azila EU-a, uključujući i to treba li biti obvezno za države članice da prihvate kvotu migranata. Međutim, ishod neće imati utjecaja na reformske planove EU-a.
Kontroverzni “model partnerstva”
Osim fokusiranja na unutarnje, EU se također bavi vanjskim dimenzijama migracija. U srpnju je EU potpisala Memorandum o razumijevanju s tuniskom vladom predsjednika Kaisa Saieda. Europska komisija želi proširiti svoju suradnju s Tunisom u migracijskoj politici u nastojanju da zaustavi rastući protok migranata i izbjeglica koji prolaze kroz ili odlaze izravno iz Tunisa na putu za Europu preko Italije.
Dok mnogi kritiziraju memorandum kao neetičan i “vrlo problematičan”, također zbog nehumanog postupanja Tunisa prema migrantima, drugi ga opisuju kao pravi korak za trajno smanjenje broja imigranata u Europi. Talijanska premijerka Meloni opisala je memorandum kao “model partnerstva” sa zemljama sjeverne Afrike.
Europska komisija želi staviti na raspolaganje 105 milijuna eura za operacije potrage i spašavanja i repatrijaciju migranata te 150 milijuna eura subvencija za državni proračun Tunisa. Osim toga, zemlja se može nadati jeftinim kreditima do 900 milijuna eura za dugoročnu ekonomsku i financijsku stabilizaciju. – Sporazum je ulaganje u naš zajednički prosperitet, stabilnost i buduće generacije – komentirala je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
