Radionici su prisustvovali predstavnici javnih ustanova i službi, kao i nevladinog sektora, a istraživanja koja su provedena u periodu mart-juni 2020. godine, , napomenula je na današnjoj pres-konferenciji direktorica “Medice” dr. sci. Sabiha Husić, obuhvatila su aktivnosti i djelovanja međusektorskih resursa ili institucija po pitanju pomoći, podrške i zaštite žrtvama nasilja u porodici u uslovima restriktivnih mjera zbog pandemije koronavirusa.
-Usaglasili smo se da su dobijeni rezultati objektivni. Međutim, jučer i danas, željeli smo da radimo, konkretno, na izradi smjernica unutar sektora.Istraživanje je pokazalo, pored toga što su bile određene poteškoće i problem u međusektorskoj saradnji, da je i unutar sektora, također, bilo poteškoća – istakla je Husić.
Ona je istakla čest primjer da je, unutar sektora, za “taj referat” zadužena samo jedna osoba pa njen odlazak na godišnji odmor ili bolovanje, automatski nije bilo zamjenske osobe za pružanje pomoći i zaštite žrtvama nasilja.
-Ne može se desiti da zbog toga što je jedna osoba odsutna, da žrtve nasilja ne dobiju adekvatnu podršku. Radi se o živoj materiji, koja zahtjeva svakodnevno, kontinuirano djelovanje…
Tako da smo, ova dva dana, radili na tim smjernicama, jer želimo da u narednom periodu imamo sektorske i multisektorske smjernice. Tačno koraci postupanja i da se unutar institucija više ne dešavaju takve situacije – poručila je Husić.
Istraživanjem su se, kaže, bavili i izazovima stručnih lica u njihovom radu te da su jednoglasno zaključili kako ti problemi i izazovi ne bi smjeli biti prepreka da žrtve nasilja dobiju adekvatnu pomoć i podršku.
-Želimo poručiti da u kriznim situacijama, a i dalje je krizna situacija, da bi krizni štabovi trebali da budu osjetljiviji na temu nasilja u porodici. Posebno u priodima restriktivnih mjera, kada su žrtve nasilja dobijale odgovore: Ne možemo sada, doći na intervenciju, pa i od policije- podvukla je Husić.
Žrtve su pozivane, kaže, da “dođu sutra i prijave nasilje”. Nedopustivo je, ističe, da centri za socijalni rad “više mjeseci nisu imali kontakt sa žrtvama nasilja”.
-Ono što je jako važno, što je istraživanje pokazalo, niko se ne brine o zaštiti mentalnog zdravlja ljudi koji su na direktnoj liniji, koji direktno rade. Neophodno je da menadžmenti prepoznaju da moraju uložiti u superviziju, u zaštitu mentalnog zdravlja tih osoba, kako bismo što dugotrajnije trajali, radili i pružali pomoć i podršku- istakla je Husić.
Načelnik Policijske uprave Jajce Bare Pršlja napomenuo je kako, u skladu sa Zakonom o zaštiti nasilja u Federaciji BiH, imaju formirano Koordinacijsko tijelo te da uspješno i multisektorski rade na zaštiti svake žrtve, kao i da svaki počinitelj bude procesuiran.
-Odnosno, da svaka zaštitna mjera bude u potpunosti provedena, jer tek tada žrtva ima koristi. Da osjeti da je zaštićena i da neko o njoj vodi računa – podvukao je Pršlja.
Zakonski okvir, napomenuo je, sasvim je dobar, ali poručuje kako treba dosljedno i istrajno raditi na provedbi svih odredbi. Podsjetio je kako, naprimjer, u Zeničko-dobojskom kantonu i zavodi, dok u nekim drugim, manjim sredinama nema ni stručnih službi, koje se bave tim pitanjima.
-A, zamislite, problemi kojima se bave u svim sredinama,jednaki su. Posebno za žrtve. U tome kontekstu, mislim da je neophodno nastaviti suradnju, edukaciju; voditi računa u svim segmentima našeg rada- kazao je Pršlja.
Potrebno je, napomenuo je, jačati kadrovski službe te vršiti i edukaciju, ne samo izvršitelja, nego i rukovodnog kadra.
-Educirana, obrazovana, stručna, kompetentna osoba može pomoći svakome. Onaj, drugi, ne može nikome- ni samome sebi. Zakon je, jasno, definirao da svi možemo biti i žrtve i nasilnici. Vjerujem da nećemo biti nasilnici, ako poznajemo materiju i ako smo spremni zaštititi druge- kazao je Pršlja.
Zato je, poručio je, potrebno da djeluje svako u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti.
