Oteo se kontroli – kažu izvori bliski vrhu SDA. Ipak je dobio podršku, ali zainteresiranih za njegovu fotelju itekako ima. Svi tvrde da promjena u vlasti neće biti, a zapravo se lobiralo na sve strane – od Komisije za vrijednosne papire do vrha države. Za federalni dio valja im zaobići još Dunovića.
Sve je kockanje, a pravila su po mjeri onih koji decenijama igraju za vlastiti interes, u ime naroda. Borba za vlast ili opstanak – konstanta je, a i pospremanje je dijelom političke, bosanskohercegovačke zbilje godinama već. Kako sada stvari stoje, to slijedi u Vladi Federacije. Premijer Fadil Novalić mogao bi biti bivši. Za “Mrežu” će sasvim jasno: o ostavci ne razmišlja, profesionalac je, kaže, i poštovat će riječ stranke, a provođenje reformi, tvrdi, zasmetalo je interesnim grupama i pojedincima, pa čak i u redovima iz kojih dolazi.
“Ne tvrdim da nema nekih grupa ili pojedinaca koji vide drugačije, ali oficijelni organi stranke i vrh stranke je na mojoj strani. Moguće je da imaju razne ambicije. Drugo po meni je da vi određenim potezima remetite vrlo ustaljene kanale kojima teče sve od interesa, utjecaja do položaja”, kaže Novalić.
Nezadovoljstva sigurno ima, tvrde iz ovih krugova. Pa i to da je previranja ipak bilo. I nezadovoljnih iz tuzlanske regije zbog nekonkretiziranja energetskih projekata. Ni Krajina nije sretna. Niti privrednici koji tvrde da su privatni interesi prevladali pa pojedinci lakše od ostalih dolaze do sredstava iz federalnog budžeta. Za primjer navode jednu parcelu u industrijskoj zoni II u Gradačcu. Nama tvrde da su stranci zdušno uz premijera, a on u svojoj stranci nema apsolutnu podršku. Ima je tek deklarativno.
“Ima i nekih nezadovoljnih i unutar SDA i unutar koalicionog saveza, ali, globalno, većina subjekata koji treba da podrže ovu Vladu daju podršku Novaliću i ministrima u Vladi“, tvrdi generalni sekretar SDA Amir Zukić.
Pojednostavljeno, a neformalno, SDA-ovci će reći – federalni premijer oteo se kontroli. Ne sluša kada je riječ o pojedinim prijedlozima za imenovanja na određene pozicije. Predlaže određena rješenja, a da prije toga nije bilo stranačkih dogovora. Ponekad i glasa drugačije u odnosu na ministre iz SDA. Zato se, tvrde nam, čeka pogodan politički momenat za njegovu smjenu. Unutar njegove stranke neki misle da bi takav potez značio osvježenje stranke, pa i federalne vlasti. A kandidata za premijersku poziciju uvijek ima. Pouzdano znamo da je fotelja nuđena Nedžadu Poliću. Vječitom kandidatu za federalnog premijera, kažu naši izvori. Dobro je upućen u rad Vlade.
“Koristim ga kao konsultanta za ubrzanje infarstrukturnih projekata. Ima dobru energiju”, kaže Novalić.
Energija može ovdje i da prevlada. Pogotovo zato što iza Polića stoji jak naftni lobi, najjači u državi. Pred kamere Polić nije želio. U telefonskom razgovoru demantirao je ove navode. Tvrdi, razgovora o tome nije bilo. A, zapravo, ponuđeno mu je, tvrdi naš izvor, da vodi Vladu, ali je Polić u dilemi da li da to prihvati. Možda mu je to bio razlog više za obilaske jakih državnih kompanija posljednjih dana, poput Elektroprivrede.
Nedžad Polić u javnosti je poznat kao bivši direktor Bosnalijeka u čijem mandatu je dionice ove komapnije kupio fiktivni luksemburški Haden. Više od ove SDA-ovce je iznenadila vijest da se za poziciju federalnog premijera forsira i tuzlanski premijer Bego Gutić, čovjek blizak Mirsadu Kukiću, jer tako traži banovićka SDA i obrazlaže to najboljim rezultatom ove stranke u državi. Među najozbiljnim kandidatima je i Elmedin Konaković, premijer Kantona Sarajevo. Za Mrežu Konaković otvoreno kaže: “Imamo odličnu hemiju u Skupštini i Vladi. Mislim da je to za primjer u BiH i bilo bi neozbiljno s moje ili bilo čije strane to trenutno napustiti, osim, naravno, ako Skupština ne odluči drugačije.”
Međutim, hemije među koalicionim partnerima nikada ni bilo nije. Bila je to samo stvar nužde, rekli su. Prvi kamen spoticanja – blok 7. Ali nije to jedini projekat koji je na površinu iznio neslaganja. Priča o gradnji odnosno neizgradnji HE Vranduk je također sporna, pa je zbog toga uzdrmana i pozicija federalnog ministra industrije i energetike Nermina Džindića.
“Kritika na rad ministara u Vladi Federacije ne znači automastki zahtjev za njihovu smjenu. To prije svega podrzumijeva poziv na mobilizaciju, precizniji, jasniji, efikasniji rad”, kaže potpredsjednik SBB-a Mirsad Đonlagić.
Ništa od efikasnosti, jer sve ide pred Milana Dunovića. Koban je za vlast potpredsjednik Federacije. Jedini je opozicioni i uz predsjednički za smjenu je potreban i njegov potpis. “Bjanko potpis ne dam nikome. S druge strane, ne kočim procese”, navodi Dunović.
Nemir u vladi uzrokuje probleme u ionako oslabljenoj privredi ove države. Najbitniji sektori za privrednike su Agencija za bankarstvo i Komisija za vrijednosne papire. Još bitnije su to institucije za one koji muljaju. U Agenciji za bankarstvo. Samo u ovoj godini tri puta je obaran konkurs za direktora i zamjenika direktora ove agencije. O istom pitanju različita pravdanja ljudi iz iste stranke.
“Kada je bio raspisan prvi konkurs, mislilo se da će biti čovjek iz hrvatskog naroda i Bošnjaci se nisu prijavili. Sada kada su prijavljeni, odnosno zna se da će iz reda bošnjačkog naroda biti direktor, konkurs je ponovljen”, kaže Amir Zukić.
“Mijenjamo politički podobne sa stručnim i to je izrazito zahtjev ove Vlade”, tvrdi, pak, Novalić.
Možda i zbog ovakvih tendencija Vlade, Novalić više ne odgovara. Međutim, činjenica jeste da zbog nemogućnosti političkog dogovora ko će biti na funkciji prvog, Agencijom za bankarastvo dvije decenije upravlja Zlatko Barš. Mandat mu je nekoliko puta produžavan u Federalnom parlamentu. Konkurs je zatvoren prije nepune dvije sedmice. Nezvanično, lobira se da na mjesto direktora dođe Mensud Bašić, višegodišnji generalni direktor BH Pošta. U igri je i Zdenko Mihajlović, osoba koja dolazi iz bankarstva. Na drugoj je strani Komisija za vrijednosne papire, za koju federalna vlast nije još ni započela proceduru popune. Godinama je to na čekanju, još od doba Živka Budimira.
“Evidentno je da je politika previše involvirana u proces imenovanja Komisije za vrijednosne papire. Ne traže se adekvatni stručni ljudi koji bi taj posao znali raditi u interesu Federacije i njenih građana već poslušnici koji će provodoti ono što političke stranke od njih očekuju u toj instituciji”, ističe Budimir.
Sve stoji od 2013. godine, jer u stranačkim vaganjima o vrijednosti pojedinih pozicija članstvo u Komisiji predstavlja vrh pozicija za koje se bore. Iz tih razloga se ne mogu dogovoriti.
“Kod imenovanja te komisije je to proces da kada nekome date novi mandat automastki je neko drugi razriješen. Čavara je pokrenuo tu proceduru, ali tu nije bilo nekih političke volje da se to uradi”, navodi Dunović.
Predsjednik Komisije Hasan Ćelam u septembru je stekao zakonske uslove za penziju, ali nije otišao, jer nema ko da ga zamijeni. Komisija već sedam godina djeluje van mandata. Sporne su i odluke koje je donijela. Poput one u priči o Bosnalijeku i upisu Hadenovog Nadzornog odbora u svoj registar. Postoje sumnje da je Ćelam kao predsjednik Komisije zloupotrijebio svoj položaj i omogućio članovima dobro uvezane grupe da počine krivična djela. Sada brojni iz tih krugova lobiraju da na mjesto prvog u Komisiji za vrijednosne papire bude doveden čovjek od povjerenja Zijada Blekića. A Ćelam tvrdi sve je on to po Zakonu.
Zbog svega ovoga na političkoj sceni pojavila se nova ideja kao odgovor postojećem stanju. „Političke stranke i lideri političkih stranaka se održavaju tako što se okružuju poslušnicima, slabim i servilnim ljudima i takve političke stranke su iscrpile sav potencijal da bi nešto mogle uraditi za ljude”, smatra Senad Šepić, zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH iz SDA.
“Svaki dan se spominju referendumi, otcjepljenja. To je dnevna politika koja treba Dodiku i Čoviću, a treba, čini mi se, i Izetbegoviću. On vjerovtno nesvjesno pomaže Srbima i Hrvatima da prave te torove”, kaže Fuad Kasumović.
U međuvremenu, Čović i Dodik sve glasnije govore o istinskim, ali i vještačkim krizama na državnom nivou, kako bi SNSD ušao u državnu vlast. Matematički gledano, ulazak SNSD u Vijeće ministara BiH je realno izvodivo. Tako tvrdi opozicija.
“Jedni smatraju da su Izetbegović i Dodik sarađivali u kampanji na određeni način, zajednički se odnosili prema kampanji i pomagali jedni druge. U tom smislu smatraju da će doći do rekonstrukcije i da će Dodik postati dio Vijeća ministara kako bi mogli raditi dalje. S druge strane imate one koji kažu da će ovako trajati do 2018. godine. U svakom slučaju, značajnu ulogu kao i u Federaciji ima Dragan Čović”, smatra Saša Magazinović, predsjednik Glavnog odbora SDP-a BiH.
SDA ipak odlučuje, kao većinska, ali ne treba zaboraviti da dobar dio zastupnika ove stranke u Parlamentu BiH čine ljudi koji su njenom politikom trenutno nezadovoljni. U Savezu za promjene, kažu, vlast funkcioniše. Čuli su da bi SNSD rado vidio Željku Cvijanović na mjestu Igora Crnadka, ministra vanjskih poslova.
“To je osoba koja je, ako ne i jedina, na bazi jedne političke korupcije postala predsjednica Vlade RS-a. Zna se dobro o kupovini narodnih poslanika”, ističe predsjednik PDP-a Branislav Borenović.
Iz SNSD-a poručuju da ne žele biti dio državne vlasti. Iz HDZ-a BiH tek potvda da stvari među koalicionim partnerima ne funkcionišu. I poziv da se ponovo sjedne za sto i razgovara. Zbog traženja da se konačno stavi tačka na Zakon o igrama na sreću, o braniteljima, šumama, ali i zbog nezadovoljstva radom čelnika pojedinih institucija poput Autocesta Federacije BiH, gdje je, tvrde upućeni, moguća smjena Đenana Salčina. I tu se krug ponovno zatvara, a s novim mimoilaženjima na relaciji SDA-SBB nakon suđenja na Kosovu otvara i vraća u prošlost iz koje ova država nikako da krene.
federalna.ba/Mreža
