U Prijedoru je danas nizom prigodnih sadržaja obilježena 31. godišnjica najvećeg zločina u logoru smrti ‘Keraterm’, u kojem je tokom ljetnih mjeseci 1992. godine bilo zatočeno oko tri hiljade civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Naime, samo u noći sa 23. na 24. juli 1992. godine u Keratermu, pored Omarske i Trnopolja, jednom od najozlogašenijih logora u prijedorskoj regiji, brutalno je likvidirano oko 200 logoraša, a radi se o masakru koji je i Haški tribunal (ICTY) proglasio jednim od najtežih pojedinačnih zločina koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini tokom rata (1992-1995.).
Posmrtni ostaci ubijenih u logoru Keraterm pronađeni su u masovnim grobnicama Stari Kevljani, Jakarina Kosa i Tomašica, a za brojnim se još traga.
Kako je tokom obilježavanja tužne godišnjice istaknuto, njegovanje sjećanja na ovaj i slične zločine, te istrajavanje na istini o dešavanjima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, trajna su obaveza preživjelih kako se nešto slično nikome i nikada ne bi ponovilo.
Imperativ istrajavanja na istini i zadovoljenju pravde potcrtao je i predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović, koji je Feni kazao kako sve ono na čemu ova organizacija zajedno sa članicama od 1996. godine insistira, zapravo, predstavlja doprinos antifašizmu i borbi za jedinstvenu državu koja će biti jednako komotna za sve narode i građane u Bosni i Hercegovini.
Podsjetio je kako dešavanja u Keratermu svjedoče o strahotama kojima su bili izloženi logoraši suočeni s fašizmom, te planskom djelovanju u tom kontekstu, kao i da njegovanje sjećanja na ovaj i druge zločine na cijelom području BiH govore o postojanju snaga, spremnih da se odupru pošasti fašizma.
– Savez logoraša u BiH, a i logoraši nemaju nikakvih dilema da ono što radimo jeste borba za istinu i pravdu i za sve iskrene i pravedne ljude – kazao je Omerović, napominjući kako od tog cilja nikada neće odustati.
Na upit o tome šta je to što danas najviše tišti bivše logoraše, predsjednik Saveza logoraša u BiH bio je decidan, rekavši kako je to nepostojanje zakona o zaštiti žrtava ratne torture.
Predsjednik Regionalnog saveza logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović Feni je kazao kako su sudionici obilježavanja tužne godišnjice, pored sjećanja na ubijene logoraše i odavanja počasti žrtvama, na lokalitet logora Keraterm došli da osvježe vlastito pamćenje.
– Istovremeno, okupili smo se na ovom mjestu kako bi poslali poruku svim počiniocima zločina u logoru Keraterm da ih nismo zaboravili i da nećemo odustati od njihovog procesuiranja i svjedočenja, te da ćemo, zasigurno, istrajati na tome da svako ko je odgovoran za brojne zločine u tom logoru bude izveden pred lice pravde – poručio je Duratović.
Prema rapoloživim informacijama, logor Keraterm uspostavljen je naredbom Kriznog štaba opštine Prijedor 24. maja 1992. godine, odnosno srpskih organa koji preuzimaju vlast u tom gradu. Međutim, obilježavanje godišnjice ovog logora i odavanje počasti svim njegovim žrtvama obilježava se 24. jula, kada je počinjen najveći masakr.
Logor Keraterm se nalazio unutar nekadašnje tvornice keramike. Prema izvještajima, zarobljenici su držani u četiri prostorije, označene brojevima, a koje su se nekada koristile kao skladišta tvornice. Većina muškaraca je bila u životnoj dobi od 15 do 60 godina. U logoru je u jednom periodu bilo zatočeno i nekoliko žena.
Do danas su evidentirana 371 ubijena logoraša ovoga logora. Najveći broj ubijenih, njih 350 je sa područja lijeve obake Sane odnosno Mataruškog Brda. Pojedinačno po naseljima najviše ubijenih logoraša ja iz Rakovčana 103, Čarakovo 79, Hambarine 76…
Za zločine u logoru Keraterm osuđena su devetorica optuženika iz Prijedora.
U Haškom tribunalu (ICTY) osuđeni su: Duško Sikirica – komandir logora na 15 godina zatvora, Zoran Žigić – komandir straže na 25 godina, Duško Tadić – stražar osuđen između ostalih zločina i za Keraterm na 20 godina, Predrag Banović – stražar osuđen na osam godina, Dragan Kolundžija – komandir smjene osuđen na tri godine, Damir Došen – komandir smjene osuđen na pet godina, Milojica Kos – osuđen između ostalih zločina i za Keraterm na osam godina.
Istovremeno, u Sudu Bosne i Hercegovine osuđeni su: Dušan Fuštar – komandir smjene na devet godina, Duško Knežević – bez službenog položaja osuđen na 31 godinu zatvora.
Zločini počinjeni u logoru Keraterm bili su i dio optužnica protiv presuđenih ratnih zločinaca: Biljane Plavšić – osuđene na 11 godina, Momčila Krajišnika – osuđenog na 20 godina, Radoslava Brđanina – osuđenog na 30 godina, Miće Stanišića – osuđenog na 22 godine i Stojana Župljanina – osuđenog na 22 godine zatvora.
Svi presuđeni, osim dva stražara, osuđeni su po komandnoj odgovornosti, a što znači da direktni izvršioci zločina još nisu procesuirani.
Sjećanje na stradanje logoraša Keraterma organizirao je Savez logoraša u BiH i Regionalni savez logoraša regije Banja Luka, te udruženja logoraša “Prijedor ’92” i Kozarac.
