Magazin Global fire power svake godina sastavlja listu najmoćnijih vojski na svijetu. Na vrhu je Amerika, slijedi je Rusija, a Hrvatska i Srbija su negdje po sredini liste.
Analiza obuhvaća broj zračnih, morskih i kopnenih snaga, kao i broj ljudi sposobnih za vojnu službu. Također, u analizi se u obzir uzima ulaganje u vojsku, BDP i drugi parametri.
Evo cijelog popisa:
Srbija je nedavno značajno povećala svoj vojni proračun, za preko 40 posto. Hrvatska su godišnja izdvajanja sve do 2018. bila veća od onih u Srbiji, ali tad se odnos preokrenuo. Pritom valja imati na umu ne samo činjenicu da su to dvije susjedne zemlje koje su prije četvrt stoljeća i međusobno ratovale, analizirao je DW prošle godine.
Povrh svega, Hrvatska je danas članica NATO-a, dok Srbija na vanjskopolitičkom planu, pa i vojnom, blisko surađuje s Rusijom, kao i Kinom. Bez obzira na pregovore s EU-om o učlanjenju, ili baš s obzirom na to. No pitanje je kako u tom kontekstu funkcionira ogled između opremljenosti dviju vojski, i sam politički odnos dviju zemalja koje ih financiraju.
„Takozvani balans u naoružanju je kriva postavka ako se želi razmišljati o cilju eliminacije mogućih vojnih sukoba između Hrvatske i Srbije“, drži Ozren Žunec, sociolog vojske i rata te stručnjak za pitanja sigurnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. „Jer, količina ili omjer naoružanja ne bi spriječio sukob, ako bi za nj bilo razloga“, nastavlja on, „ni u kojem slučaju. U tome bi presudna bila kombinacija nekih drugih faktora, dok balans ili debalans ne garantira nikakav ishod.“
Žunec pritom napominje da je dokaz tome i činjenica iz navedenog posljednjeg rata – Hrvatska je u njemu pobijedila iako je naoružanjem bila, naročito u počecima vojnih sukoba, nemjerljivo inferiornija. „Samo održavanje stalne napetosti, pa i kroz tematiziranje naoružavanja danas, u svakom slučaju uvijek odgovara izvjesnim političkim snagama. No mislim da ovdje treba uočiti važniji moment: hrvatske oružane snage su i dalje u svojevrsnom prekarnom stanju. U patroli po Jadranu, zbog izbjeglica, u sastavu ratno-mornaričkog kontigenta je tako bio angažiran i jedan civilni brod koji inače služi za hidrografska istraživanja. One izrazitije tehničke vojne grane poput zrakoplovstva i mornarice, u Hrvatskoj su beskrajno zapuštene“, rekao je Ozren Žunec za DW.
Pressmedia
