Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u drugom čitanju su odbili Prijedlog izmjena Zakona o Javnom RTV sistemu BiH, kojima je bilo predviđeno uvođenje naplate RTV takse putem računa za struju. Prijedlog zakona je “pao” jer nije imao podršku poslanika iz Republike Srpske.
Za Prijedlog izmjena ovog zakona, čiji su predlagači poslanici Amir Fazlić (SDA) i Mirsad Đonlagić (SBB), izjasnio se 21 poslanik, a 16 ih je bilo protiv.
Prije glasanja o samom tekstu zakona, poslanici nisu prihvatili ni amandmane koje su predložili Nikola Lovrinović i Staša Košarac.
Predloženi zakon predviđao je i da se prihod od RTV takse te neto prihod od marketinškog oglašavanja dijeli na tri javna radiotelevizijska servisa tako što 40 posto ukupnog prihoda pripada BHRT-u, a po 30 posto RTRS-u i Radio-televiziji FBiH.
Izmjene Zakona o javnom RTV sistemu
Poslanici u Predstavničkom domu državnog Parlamenta obavili su raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, koji su predložili poslanici Amir Fazlić (SDA) i Mirsad Đonlagić (SBB).
Jedan od predlagača Zakona Amir Fazlić je u uvodu rekao da je prijedlog pred poslanicima sublimacija svega onoga što je u mjesecima prije govoreno i postoji potreba da Zakon bude usvojen, kako bi barem do kraja godine bila izbjegnuta katastrofa RTV servisa.
Podjećamo, ovim tekstom je predviđeno da se RTV taksa naplaćuje preko računa za struju, te da se prihod dijeli prema principu 40 posto za BHRT i po 30 posto prihoda za RTRS i RTV FBiH.
Nikola Lovrinović (HDZBiH) u svom izlaganju je rekao kako se Prijedlogom zakona o RTV sistemu krši Zakon o potrošačima, ali to, kako je rekao, poslanicima nije bilo važno.
“Zbog gašenja požara sada se predlaže rješenje, koje postoji samo u Srbiji i to rješenje je samo gašenje požara, a ne sistemsko rješenje”, rekao je Lovrinović.
On je rekao da je osnivanje Agencije za naplatu RTV takse dobro rješenje i zato je HDZ BiH uložio amandmane u tom pravcu.
Lovrinović neće podržati ovaj Zakon, a traži formiranje Interresorne grupe koja će pronaći trajnije rješenje za RTV sistem.
Fehim Škaljić (SBB) je rekao da su predviđene promjene Zakona privremene i rješava kolaps RTV sistema. On je rekao da će podržati današnji prijedlog, uz zahtjev da rad na pronalaženju pravog (konačnog) rješenja bude nastavljen.
“Apeliram da, uz amandmane, damo zeleno svjetlo za ovaj prijedlog”, rekao je Škaljić.
HDZ samo za sistemski rješenje
Predrag Kožul (HDZBiH) smatra da parcijalna rješenja neće riješiti pitanja RTV sistema, te se tako usaglasio sa kolegom Lovrinovićem. On je još problematizirao nacionalnu zastupljenost i druge nedostatke u RTV sistemima, napominjući da je rješnje jedino neko sistemsko rješenje.
Momčilo Novaković (NDP) smatra zakon ishitrenim. Smatra da je donesen zbog prijetnje BHRT-a o gašenju programa, a neki su poslanici tome podlegli.
“Kada smo već ušli u ovu proceduru, mislim da je ovo jedino rješenje koje je moglo izroditi kompromis”, rekao je ipak Novaković, dodajući kako nije siguran da će stepen naplate RTV takse značajno porasti.
“Podržaću zakon u prvom krugu. Ukoliko niko iz RS-a ne bude spreman da podrži zakon, ja ga u drugom krugu neću podržati”, rekao je Novaković.
Dušanka Majkić (SNSD) je rekla da je problem u tome što Elektroprivreda Republike Srpske nije u stanju da naplaćuje RTV taksu.
Pandurević: Elektrodistribucije nisu prava adresa
Aleksandra Pandurević (SDS) smatra da je naplata putem Elektro preduzeća nemoguća i da se otvara put za malverzacije sa parama. Moguće je, smatra Pandurević, da prihod bude neraelno prikazivan, a pare da odlaze u kampanje nekih stranaka.
Staša Košarac smatra da prijedlog rješenja za RTV sistem nije idealan, ali da je uloženo dovoljno napora da problema, barem privremeno, bude riješen. On predlaže ravnomjernu raspodjelu sredstava od RTV takse, po 33,3 posto za sva tri javna emitera.
Šefik Džaferović (SDA) kaže od današnje odluke zavisi hoćemo li uopće imati javni RTV sistem ili ne. Drago mu je da su se Komisija i zastupnici zainteresirali za problem i došli do jednog rješenja koje bi moglo biti prihvatljivo.
“Pozivam sve političke stranke i zastupnike da stave ustranu usko stranačke interese i u interesu svih u ovoj zemlji usvoje ovaj zakon. Pozivam Predstavnički dom da glasa za ovaj zakon”, pozvao je Džaferović.
Ovaj poslanik je rekao da podržava dio amandmana SNSD-a da se sredstva od marketinga distribuiraju onome ko je taj marketing i usvojio, ali da je protiv toga da se sredstva od naplate takse raspodjeljuju ravnopravno, svima po 33,3 posto. Pozvao je SNSD da ova dva prijedloga razdvoji u dva amandmana, kako bi jedan mogao dapodrži. U protivnom, glasaće protiv prijedloga SNSD-a u cjelini.
Amir Fazlić (SDA) pozvao je SNSD da prilagodi svoje amandmane u skladu sa onim što je govorio poslanik Džaferović.
“Prema dobrom osmjehu kolege Košarca mislim da zato ima i dobre volje”, rekao je Fazlić.
Zakon o akcizama, indirektnom oporezivanju i jedinstvenom računu
Predstavnički dom je izglasao da se zakoni pod tačkama 4, 5 i 6 razmatraju po skraćenoj proceduri. To su tačke koje se tiču indirektnog oporezivanja, uplaćivanja na jedinstveni račun i posebno akciza. Vijeće ministara tražilo je hitnu proceduru.
Osnovna promjena koja bi trebalo da bude uvedena izmjenama Zakona o akcizama je uvođenje naplate po 15 feninga na svaki prodani litar goriva u BiH, a opravdanje za ovaj potez je potreba iznalaženja sredstava za nastavak kontinuirane izgradnje auto puta na Koridoru V-c.
Tok rasprave
Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić rekao je poslanicima da su sve procedure ispoštovane i set zakona je apsolutno regularan. Zakon je važno usvojiti po hitnom postupku, podsjetio je Zvizdić, kako bi BiH ispunila obaveze prema EBRD-u i kako bi bila ispoštovana dinamika izgradnje cestovane infrastrukture.
Poslanik Šemsudin Mehmedović (SDA) zamjerio je što ovi zakoni treba da budu usvojeni po hitnom postupku, bez mogućnosti nadogradnje zakona.
“Ne želim das budem neodgovoran prema onima koje zastupam”, rekao je Mehmedović, ukazujući na nepodobnost hitne procedure.
Nikola Lovrinović (HDZBiH) je kaže, čuo da su ovi zakoni zadatak evropskih institucija i da bi bez njih bila usporena evropska perspektiva. On smatra da je veća šteta zakone razmatrati u redovnoj proceduri.
Damir Arnaut (SBB) je zamjerio onima koji se protive hitnoj proceduri, napominjući da su zakoni dobri i garantiraju evropski put.
Staša Košarac (SNSD) smatra da ne bi trebalo da se glasa o zakonima i da se zakon treba vratiti u redovnu proceduru. On kaže da su međunarodne finansijske institucije dale rok do 30. septembra za usvajanje zakona i da ima vremena za redovnu proceduru.
Šefik Džaferović (SDA) smatra da setu zakona ne smije biti ukinuta hitna procedura. Ugrožen je ukupan napredak BiH i izgradnja auto ceste na koridoru V-c, ukoliko ne budu uvedene predviđene akcize.
Direktor Uprave za indirektno oporezivanje Miro Džakula rekao je pred poslanicima da su ispoštovane procedure za donošenje ovog seta zakona, a što su osporavali danas poslanici SNSD-a, te da je potrebno zakone usvojiti što prije.
Poslanici: Prestati s politikom uvjetovanja
Nekoliko poslanika Predstavničkog doma pozvali su da se prestane s politikom uvjetovanja, ističući da su pitanje mehanizma koordinacije, tijela uz pomoć kojeg će Bosna i Hercegovina usaglašenim stavom razgovarati sa Evropskom unijom i aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) dvije potpuno odvojene stvari koje ne trebaju uvjetovati jedna drugu.
Predsjedavajući Kluba poslanika SBB-a Mirsad Đonlagić kaže da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj su takve stvari moguće, a posebno jer je sada predizborno vrijeme, ali je mišljenja da će i to biti prevaziđeno te da će biti riješen i problem kada je u pitanju MMF.
Dopredsjedavajući Doma Šefik Džaferović (SDA) je ponovio da su predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić i premijer Federacije BiH Fadil Novalić dali jasne stavove šta je po srijedi i zašto nije stavljen potpis na Pismo namjere s MMF-om i Džaferović te stavove podržava.
“Inače mislim da nas politika blokada i ucjena ne vodi ničemu, a ona se stalno potencira iz Republike Srpske. Treba da prestanemo s tim što prije jer je evropski put Bosne i Hercegovine u interesu svih koji u njoj žive. Mehanizam koordinacije je dio evropskog puta i on se treba bez uvjetovanja usvojiti”, istakao je Džaferović. On smatra da je najbolje ono rješenje koje je ponudilo Vijeće ministara, a to je mehanizam koji je efikasan i koji treba biti efektivan, ali i omogućiti put zemlje ka Evropskoj uniji te je jasno podvukao da su za njega mehanizam koordinacije i Pismo namjere odvojene stvari.
Poslanik HDZ-a BiH Predrag Kožul ističe da je aranžman s MMF-om dio Reformske agende koja sadrži važne odredbe koje se moraju provoditi, dodajući da nam zastoj oko kredita s MMF-om u ovoj fazi nije potreban. “Ako razgovaramo možemo li bez kreditnog aranžmana s MMF, vjerovatno možemo naći nepovoljnijih i skupljih kredita, ali moramo biti svjesni da su svi naši budžeti na svim nivoima u deficitima i zato su nam potrebni određeni kreditni aranžmani”, pojasnio je Kožul.
Poslanik PDP-NDP-a Momčilo Novaković također kaže da je svaka politika uvjetovanja osuđena na propast pa bilo s koje strane da dolazi. “Oba entiteta imaju finansijske probleme, oba entiteta imaju otprilike istu stopu nezaposlenosti. Bez ucjena vrlo teško ispunjavamo uvjete, a s ucjenama to je gotovo nemoguće”, zaključio je Novaković.
Poslanici će u nastavku sjednice razmatrati Pismo namjere Međunarodnom monetarnom fondu. Ta tačka uvrštena je u dnevni red sjednice na prijedlog predsjedavajućeg Kluba poslanika Demokratske fronte (DF) Damira Bećirovića.
Ostale tačke dnevnog reda
Poslanici su obavili raspravu pred Izjašnjavanje Predstavničkog doma o utvrđivanju novog roka za dostavljanje Izvještaja o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, Prijedlogu zakona o volonterskim aktivnostima koje organiziraju udruženja i fondacije, crkve i vjerske zajednice i institucije Bosne i Hercegovine, te Izvještaju o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini za 2015. godinu.
Razmotrena je Informacija Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o stanju iseljeništva, u kojoj se navodi da van Bosne i Hercegovine živi 1.671.177 osoba rođenih u BiH, dok s potomcima – drugom i trećom generacijom, taj broj doseže dva miliona. Kako je navedeno, većina bh. državljana dobro je obrazovno, profesionalno i ekonomski etablirana u državama u kojima danas žive.
Također je razmotrena Informacija o provođenju Okvirnog sporazuma između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine u vezi s Regionalnim programom za stambeno zbrinjavanje s obrazloženjem, te Informacija o stanju i pojavama vršnjačkog nasilja i nasilja među djecom u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o ovoj tački dnevnog reda Maja Gasal-Vražalica je zamjerila da nadležne institucije uoće ne zapažaju problem vršnjačkog nasilja i ponašaju se kao da on ne postoji. Ona je upitala poslanike kako je to moguće da se u izvještajima nije našao ni slučaj Mahira Rakovca, kao ni ubistvo Denisa Mrnjavca.
Poslanička pitanja
Poslanica Maja Gasal Vražalica (DF) upitala je ministra Civilnih poslova Adila Osmanovića šta je uradilo njegovo ministarstvo da ne dođe do podjele đaka u Jajcu i formiranja dvije škole pod jednim krovom.
Ministar Osmanović je rekao da je protiv diskriminacije učenika, ali da nadležnosti ministarstva nisu takve da ono može direktnije učestvovati u kreiranju smjernica obrazovanja.
Denis Bećirović podsjetio je da se o odlukama Ustavnog suda ne može niti raspravljati, a ne raspisivati referendum o bilo kojoj odluci. Rekao je da najavljeni referendum u RS-u predstavlja rušenje ustavnog poretka, odnosno napušta se Dejtonski sporazum.
Pitam ministra Mektića kakve su procjene sigurnosne situacije? Ko će nakon referenduma sačuvati sigurnost, jer, kako je rekao, neće biti jedan referendum”!
Ministar sigurnosti Dragan Mektić je rekao kako je kasno upoznat sa pitanjem i obzirom na kompleksnost pitanja, tražio je da odgovor dostavi naknadno pismenim putem.
Poslanik Bećirović je, u svom komentaru rekao kako je SDS, zajedno sa SNSD-im glasao za ovu avanturu. Dodao je da je njemu, kapo podpredsjedniku SDP važan, ali da mu je država BiH još važnija, a odlukom o referendumu ruši se Ustav BiH.
“Ako ovaj Ustav bude srušem, zna se na koji se Ustav vraćamo. To je Ustav Republike Bosne i Hercegovine”, rekao je Bećirović.
“Javno pozivam sve političke stranke i lidere koji su na strani BiH da hitno pristupe formiranju “Demokratskog saveza za zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercergovine”, pozvao je Bećirović.
BHRT
