Bosna i Hercegovina je nedavno delistirana sa sive liste Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF).
U razgovoru za Fenu tim povodom zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić, između ostalog, navodi kako je i MMF u svojim pismima namjere pri zaključivanju bilo kojeg kreditnog aranžmana s Bosnom i Hercegovinom tražio od BiH da provede FATF akcioni plan i time se skine sa sive liste.
FATF je međunarodna organizacija koju su osnovale zemlje G7, koja postavlja globalne standarde u oblasti sprečavanja i borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Iako FATF ima samo 31 zemlju članicu, putem pridruženih regionalnih tijela globalno pokriva svijet. Moneyval komitet Vijeća Evrope je jedna od tih regionalnih organizacija pridruženih FATF-u. Bosna i Hercegovina kao članica Moneyvala je u obavezi da provodi standarde FATF-a.
Pivić navodi da su mjere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini do sada četiri puta bile analizirane od strane Moneyvala. Bosna i Hercegovina je prvo bila na sivoj listi Moneyvala obzirom da nije provela preporuke iz Trećeg izvještaja Moneyvala, a posljedica toga je bilo listiranje na FATF sivu listu.
– Kada je ovo Vijeće ministara uspostavljeno u aprilu 2015. godine zatekli smo situaciju da je BiH bila na sivoj listi Moneyvala, a 19. maja 2015. bio je zakazan sastanak sa FATF-om na kojem se odlučivalo da li će Bosna i Hercegovina biti na crnoj listi ili na sivoj listi FATF-a. Ja sam ispred Vijeća ministara predvodio delegaciju Bosne i Hercegovine na tom sastanku, na kojem smo uspjeli da Bosna i Hercegovina ne bude na crnoj, nego na sivoj listi s određenim preporukama definisanim u Akcionom planu. Od tada pa do delistiranja posao mi je bio da ispred Vijeća ministara vodim aktivnosti institucija državnih, entitetskih i Brčko Distrkta, na provedbi ovog Akcionog plana – kaže Pivić.
Mjere koje FATF globalno poduzima prema zemljama koje se nalaze na sivoj listi su definisane preporukom 19 FATF-a i one uključuju prije svega pojačane mjere nadzora finansijskih poslovnih odnosa i transakcija s fizičkim i pravnim licima koje dolaze ili se odnose prema listiranoj zemlji.
– Naši poslovni subjekti, a prije svega finansijske instititucije koje su poslovale s inostranstvom su bile izložene pooštrenim mjerama stranih finansijskih institucija u smislu otežanog plaćanja prema Bosni i Hercegovini, pojačanim mjerama kontrole sve transakcije, pa otkazivanja korespondentnih odnosa s pojedinim bankama u Bosni i Hercegovini. Obzirom na ogromne probleme koje su naši privredni subjekti imali, smatram da oni nisu bili dovoljno vidljivi u javnosti. Drugim riječima, glavni izvozni partner BiH je Njemačka, sa kojom imamo odličnu bilansu u smislu izvoza industrijskih proizvoda i zaključen veliki broj poslovnih ugovora posebno u dijelu metalske i auto industrije. Bilo je puno primjera u kojima su naši privredni subjekti izvezli proizvod u Njemačku, a naplata je bila otežana s obzirom da su banke u Njemačkoj tražile dosta dodatnih informacija i dokumentacije o svakoj poslovnoj transakciji s Bosnom i Hercegovinom. Možete li zamisliti koje je to opterećenje našim poslovnim subjektima uzimajući u obzir i njihove obaveze u Bosni i Hercegovini prema radnicima, dobavljačima, državi i drugim poslovnim subjektima – rekao je Pivić.
Naglasio je kako je boravak na sivoj listi, koja je uključivala zemlje poput Sirije, Afganistana, Jemena u kojima su trenutno oružani sukobi, u mnogome uticao na imidž Bosne i Hercegovine u političkom smislu. Poseban problem su bile euroatlantske integracije koje zahtijevaju od zemalja u procesu da imaju provedene standarde koje propisuje FATF.
– Također, malo je poznato da je MMF u svojim pismima namjere pri zaključivanju bilo kojeg kreditnog aranžmana s Bosnom i Hercegovinom tražio od Bosne i Hercegovine da provede FATF akcioni plan i time se skine s FATF-ove sive liste. Čitavo vrijeme dok sam radio na ovom projektu bio sam svjestan pritiska svih gore navedenih problema – rekao je Pivić.
Navodi kako se proces delistiranja Bosne i Hercegovine sa sive liste FATF-a se može podijeliti u dvije faze. Prva faza je bila da 14 institucija s državnog nivoa, te entiteta i Brčko Distrikta donesu određene zakonske odnosno podzakonske akte, odnosno započnu određene projekte kako bi se provele mjere iz FATF-ovog Akcionog plana. Taj dio posla je urađen do jula 2017.godine i rezultat toga je bilo donošenje 18 zakonskih i podzakonskih akata na različitim nivoima vlasti u BiH.
Drugi dio ovog posla je bio da se organizuje terenska posjeta FATF-a Bosni i Hercegovini čiji cilj je bila provjera provedbe svih zakonskih i podzakonskih akata. Terenska posjeta je bila 16. i 17. januara ove godine. Tokom posjete FATF delegacija se srela sa 27 institucija s različitih nivoa vlasti.
– S obzirom da sam neposredno rukovodio ovim sastancima s FATF-om jako sam ponosan na komplimente delegacije FATF-a koja je u superaltivima iskazala svoje zadovoljstvo prvo sa samom organizacijom sastanaka, ali i postignutim rezultatima institucija u Bosni i Hercegovini po osnovu mjera iz FATF Akcionog plana. Tokom terenske posjete delegacija FATF-a je već iskazala zadovoljstvo postignutim rezultatima, te u određenom dijelu bila impresionirana postignutim napretkom. FATF delegacija je napravila izvještaj o svojoj terenskoj posjeti Bosni i Hercegovini koji je raspravljan 22. februara na plenarnoj sjednici FATF-a, i isti je jednoglasno i bezuslovno usvojen – kazao je Pivić.
Upozorava, međutim, da Bosna i Hercegovina mora nastaviti dalje raditi na poboljšanju svog sistema za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma ukoliko se ne želi naći ponovo u istoj situaciji u kojoj je bila u maju 2015. godine kada nam je prijetila crna lista, “ali je adekvatnom reakcijom ovog saziva Vijeća ministara na čelu s predsjedavajućim Denisom Zvizdićem u potpunosti delistirana”.
– Pored ovog izvanrednog rezultata potrebna su i daljnja poboljšanja i kontinuirano praćenje standarda u svim segmentima sprečavanja i borbe protiv pranja novca, a posebno u vezi s nadzorom nad radom odgovornih institucija za provedbu mjera sprečavanja pranja novca, zatim kvantitativnog i kvalitativnog krivičnog procesuiranja predmeta pranja novca i finansiranja terorizma, nadzora nad radom nevladinog sektora i provedbe mjera u vezi s finansiranjem terorizma i profilacije. Insitucije koje su uključene u sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma moraju uzeti kao prioritet provedbu FATF standarda kako bi imali što adekvatniji sistem borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog neusklađenosti zakonodavstva s FATF standardima Srbija se na posljednoj plenarnoj sjednici našla na sivoj listi FATF-a – rekao je zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić u razgovoru za Fenu.
