Defile od više desetina konjanika krenuo je jutros iz Karaule, nedaleko od Turbeta, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, a nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavit će put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centralna svečanost u okviru manifestacije 507. Dani Ajvatovice, javila je Anadolija.
Narodna nošnja
Konjanici iz Karaule i Zenice, njih više od 100, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kur'ana i dove, koju je proučio Rešad Lendo, sekretar Muftijstva travničkog, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvaz-dedinoj stijeni u Pruscu.
Tradicionalna bošnjačka narodna nošnja, topot konjskih kopita, tekbiri i ilahije, molitve i duhovne pjesme koje su zajednički učili konjanici i okupljeni stanovnici Karaule oživjeli su jedan minuli historijski period.
Među konjanicima koji su jutros krenuli iz Karaule bio je i 17-godišnji Salih Jusić koji već tri godine učestvuje u manifestaciji “Dani Ajvatovice”.
On je kazao je svaki put uzbuđen zbog učešća na Ajvatovici te dodao kako se “ovo treba doživjeti jer je poseban osjećaj.”
Trinaestogodišnji Emin Halilović je rekao kako je u posljednje dvije godine učesnik Ajvatovice.
“Prelijepo je biti ovdje. Svake godine ću učestvovati”, kaže Emin.
U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Stijena se razdvojila
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
Ins.ba/foto:AA
