Već nekoliko godina unazad na snazi je trend pomjeranja starosne granice za odlazak u penziju.
Razloga za to ima nekoliko, a stručnjaci najčešće ističu da je glavni razlog taj što je životni vijek ljudi sve duži i što se, na primjer u slučaju Njemačke, vremenom otkrivaju manjkavosti tamošnjih penzionih sistema. U EU se sada radi uglavnom do 65. godine, ali postoje zemlje koje su granicu podigle do 67 ili 68 godina.
Istraživanje finskog Centra za penzije Finske je pokazalo da će Evropljani do kraja ove decenije raditi i poslije 70. godine.
Pored same Finske, na spisku zemalja koje eksperimentišu sa ovim modelom su i Kipar, Danska, Grčka, Italija, Holandija, Portugal i Slovačka.
Situacija u regionu
Slična situacija je i u našem regionu. U Srbiji prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju starosna granica za žene pomjera se svake godine, od 2014. godine, kako bi došlo do izjednačavanja godina života žena i muškaraca 2032. godine. Slični prelazni period je na snazi i u Hrvatskoj, koji traje do 2029. godine, dok je u Crnoj Gori i Sloveniji ta granica već izjednačena.
Žene u Srbiji od 1. januara 2023. godine moći će da idu u penziju sa navršene 63 godine i šest mjeseci života. Uslovi za penzionisanje muškaraca se neće mijenjati, pa će granica za njihov odlazak u penziju ostati na 65 godina starosti.
Od 2014. godine, prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, se za žene svakog 1. januara mijenjaju uslovi za penziju i to po pravilu da se starosna granica pomijera u rasponu od dva mjeseca do šest meseci godišnje. Tako će biti sve do 2032. godine kad će žene moći da idu u penziju sa 65 godina starosti kao muškarci.
Nova pravila važe i ukoliko građani žele da idu u prevremenu penziju, a promjena se odnosi i na muškarce i na žene. Ove godine muškarci mogu da idu u prevremenu penziju sa 40 godina staža i najmanje 59 godina i šest mjeseci života, a žene sa 39 godina i osam mjeseci staža osiguranja i najmanje 59 godina života. Od 1. januara 2023. godine ove granice će se pomjeriti za još 6 meseci.
Pravo na starosnu penziju građani Hrvatske stiču kada navrše 65 godina i 15 godina radnog staža. U prelaznom periodu od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na penziju sa manje godina u ovoj zemlji.
U BiH, od 1. januara ove godine važe nova pravila za odlazak u penziju. U Federaciji BiH je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano da se za ostvarenje prijevremene starosne penzije se od 2015. svake godine pomjera, do 2025. godine kada će uslov biti za oba pola 65 godina.
U Crnoj Gori se stiče pravo na starosnu penziju kad se napuni 67 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža.
U Sloveniji je starosna granica za oba pola 65 godina, ali u penziju mogu ići i mlađi uz uslov da imaju 40 godina radnog staža, ali ne prije 60. godine života.
Evropa
U većini zemalja članica EU, prema podacima finskog Centra za penzije, starosna granica za odlazak u penziju je 65 godina. Ipak, Španija, Njemačka i Francuska su povećale granice sa 65 na 67 godina, dok Britanija i IRska imaju cilj da se u penziju ide sa 68 godina.
Takođe u Evropi se sve više čuju i zahtjevi da se radi do 70. godine, i to najviše iz Njemačke.
Autor: HAYAT
