Potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini košta više od od 2.600 KM. Prosječna neto plata iznosi nešto više od hiljadu. A cijene rastu, rekli bismo, iz sata u sat. I unatoč ovome, iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača kažu da se građani u BiH ne žale na poskupljenja.
Da pričaju bajke građanima i da se u našoj državi oni na vrhu prema trenutnoj situaciji odnose tako što probleme guraju pod tepih – slažu se i ekonomski stručnjaci.
“Odsustvo empatije, odsustvo svega. Građani su prepušteni sami sebi. Način na koji se ponaša vlada je, blago rečeno, neprimjeren. Očito, vlada je nekompetentna, nije dorasla situaciji u kojoj se nalazi”, ističe ekonomski analitičar prof. dr. Aziz Šunje.
Dok prosječna neto plaća za mjesec april ove godine iznosi 1.083 KM, a bruto 1.658 KM, a do poboljšanja ne dolazi, čini se kako su građani Bosne i Hercegovine izvanredni mađioničari, uzimajući u obzir da je potrošačka korpa u maju 2022, prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, iznosila 2.639,48 KM.
Poređenja radi, neke od najbitnijih kategorija potrošake korpe u odnosu na prethodnu godinu dostigle su enormna povećanja, pa je tako hrana poskupjela za 22,7%, stanovanje i režijski izdaci 11,3%, zdravstvo za 1,3%, a prijevoz za čak 30,3%.
Postavlja se pitanje postoji li izlaz? Svi znamo uzroke inflacije, ali…
“Ima prostora gdje bi vlada mogla djelovati – puno veća primanja zahvaljujući povećanju indirektnih poreza: 730 miliona više ove godine nego prethodne. Oni to usmjeravaju na povećanje plata, odnosno primanja. Nek se država odrekne dijela, nek ne prave neke populističke floskule tipa PDV-a. Nek prikupi sredstva, nek umanji prikupljanje sredstava time što će se odreći prihoda konkretno u prerađevinama nafte”, poručuje prof. Šunje.
Cijena goriva u velikoj mjeri generira inflaciju i smanjuje potrošačku korpu pojedinaca, odnosno građana. Ipak, ekonomski stručnjaci smatraju da bi vlast morala biti proaktivnija i tražiti načine kako pomoći i stanovništvu.
