Predstavnički dom Parlamenta Federaciji BiH usvojio je danas na sjednici Prijedlog zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH.
Prema rezultatima glasanja, “za” je bilo 78 poslanika, četiri suzdržana i niko nije bio protiv. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić obrazlažući ovo zakonsko rješenje naglasio je da se radi o jednom od najvažnijih zakona koji će biti donesen u ovom mandatu i koji treba nakon 28 godina vratiti ponos i dostojanstvo civilnim žrtvama rata. Nacrt tog zakona usvojen je u mandatu predhodne vlade i oba doma federalnog parlamenta i dobio je podršku svih onih koji su bili zainteresovani u tom procesu. Zaštita civilnih žrtava rata zajednička je nadležnost Federacije i kantona.
Tim zakonom utvrđuju se osnovni principi zaštite civilnih žrtava rata, pojam i status civilne žrtve rata, vrste prava, obim i uslovi pod kojima se ostvaruju ta prava, svrha isplate novčanih naknada za priznata prava, te postupak ostvarivanja i način finansiranja, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu civilnih žrtava rata na području Federacije BiH.
Delić je među ostalim dodao da je prvi put utvrđena mogućnost izbora povoljnijeg prava i da su ove dvije kategorije izdvojene, žene žrtve zločina silovanja i djeca rođena iz tog čina.
Ovim zakonom, između ostalog, utvrđuje se i vrsta, prava, te osnovni uslovi za njihovo ostvarivanje, zatim osnovica za obračun novčanih primanja, kao i prava po osnovu oštećenja organizma. Utvrđuje se i pravo po osnovu preživjelog seksualnog zlostavljanja ili silovanja, odnosno mjesečno lično novčano primanje, te pravo po osnovu pogibije ili nestanka člana porodice – porodična invalidnina. Reguliraju se i svrha isplata novčanih naknada za priznata prava, postupak ostvarivanja prava, kao i nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih propisa, te prekršajne odredbe za prekršaje nadležnog općinskog organa.
Tokom rasprave poslanici su iskazali podršku za donošenje ovog zakona za koji je rečeno i da će biti jedinstven u svijetu, te izrazili pohvale svima u Ministarstvu rada i socijalne politike koji su zaslužni za njegovo kreiranje.
Prije rasprave i usvajanja tog zakona, istup poslanika Marija Karamatića (HSS) izazvao je reagiranje poslanika, predsjedavajuća Marinković-Lepić je izrekla opomenu Karamatiću i zatraženo je izjašnjenje Etičke komisije tog doma.
Poslanik HSS-a Mario Karamatić je tokom rasprave uzeo riječ i zatražio prekid sjednice da bi išao, kako je kazao, “gledati Zrinjski sa slobodne teritorije”.