Ukupna industrijska proizvodnja u Zeničko-dobojskom kantonu prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isti period 2021. godine, uvećana je za 4,6 posto, potvrdila je Feni predsjednica Privredne komore ZDK Diana Babić.
Ukupan izvoz iznosio je oko 1,2 milijarde KM te je za 171,5 miliona KM, odnosno oko 17 posto veći nego prošle godine, dok je u isto vrijeme uvozeno roba i proizvoda u iznosu od 1,3 milijarde KM. Uvoz je povećan za 388,6 miliona KM ili 43,1 posto u odnosu na isti period prošle godine.
– Ukupni izvoz ZDK-a čini 19,06 posto izvoza Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno 12,74 posto ukupnog izvoza BiH. Pokrivenost uvoza izvozom u ZDK-u iznosi 91,6 posto, što znači da je ostvaren deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni od 108,6 miliona – napomenula je Babić.
Prema evidencijama Porezne uprave FBiH – Kantonalni porezni ured Zenica, na početku januara ove godine u tom kantonu bilo je zaposleno 81.477 osoba, a krajem juna 82.120. Najviše zaposlenih, na dan 1. decembar 2021. godine, kada je bilo zaposleno 82.732 osoba, bilo je u Zenici (26.942), Tešnju (13.962), Visokom (10.499), Kaknju (6.921), a najmanje u Usori (2.022), Olovu (1.968) i Varešu (1.258).
Na kraju ovog polugodišta, odnosno na dan 1. juli, zaposleno je bilo 82.120 (Zenica 27.108, Tešanj 13.889, Visoko 10.433, Kakanj 6.687…Usora (2.033), Olovo (1.900) i Vareš (1.283). Na kraju juna u evidenciji nezaposlenih bilo je 50.589 osoba ili 8,1, odnosno 4.439 osoba manje nego na kraju juna 2021.
– Prosječna netto plaća u junu iznosila je 955 KM, što je za 11,3 posto u odnosu na mjesečni prosjek iz juna prošle godine. U odnosu na maj ove godine, prosječna plaća u junu bila je manja za 0,6 posto. U odnosu na ostale kantone u FBiH, samo Srednjobosanski kanton ima nižu prosječnu plaću od ZDK-a.
Najnižu neto plaću, ispod prosjeka ZDK-a, imali su zaposleni u sektorima: hotelijerstvo i ugostiteljstvo (619 KM), građevinarstvo (731 KM), trgovina na veliko i na malo (725 KM), prijevoz i skladištenje (760 KM) i prerađivačka industrija (795 KM) – istakla je Babić.
Analizirajući osnovne indikatore privrednih kretanja u ZDK-u za prvih šest mjeseci 2022. godine, dodaje, može se zaključiti da, iako je zabilježen rast industrijske proizvodnje za oko 4,6 posto te nominalno povećanje ostvarenog izvoza od 17 posto, ipak je na području ZDK-a ostvaren deficit od 108.593.000 KM.
– To je zabrinjavajuće, s obzirom da je ovaj kanton u predhodnim periodima bilježio suficit. Zabrinjava i činjenica da smo izgubili dugogodišnju lidersku poziciju kantona sa najvećim učešćem u izvozu FBiH. Naime, u prvih šest mjeseci 2022. godine, ZDK participira u ukupnom izvozu FBiH sa 19,06 posto, odnosno 12,74 posto u ukupnom izvozu BiH.
Zatim, poslije SBK-a, kanton smo s najnižim prosječno isplaćenim plaćama, a ukoliko se analiziraju podaci vezano za zaposlenost i nezaposlenost, vidljivo je da nisu u korelaciji jedni sa drugim, a što ukazuje na činjenicu odlaska radne snage iz ZDK-a. Stoga kontinuirano upozoravamo relevantne nivoe vlasti na neophodnost preduzimanja nekih hitnih aktivnosti – kazala je Babić.
Prije svega, dodaje, potrebno je stvarno rasteretiti privredu u pogledu plaćanja poreza i doprinosa na plaće i iz plaća na teret poslodavca kroz usvajanje seta zakona iz oblasti javnih finansija u FBiH.
– Neophodno je da se, u što kraćem roku, usvoje propisi koji se već duže vrijeme nalaze u parlamentarnoj proceduri – prijedlog Zakona o doprinosima u FBiH, prijedlog Zakona o porezu na dohodak u FBiH te izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit u FBiH.
Upravljanje prirodnim resursima, kao što su voda, izvori energije, drvo…, a čiji je „vlasnik“ Vlada FBiH, treba da omogući da navedeni resursi budu podrška drugim, a naročito proizvodnim kompanijama koje upošljavaju radnike, stvaraju novu vrijednost i ostvaruju profit. Tržišne cijene električne energije, uglja, drveta, moraju biti primjerene potrebama privrede. Neophodno je uložiti i znatno veći napor na jačanju domaće proizvodnje, prvenstveno kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja – podvukla je Babić.
Moraju se, smatra, osigurati i veći poticaji za poljoprivrednu proizvodnju te poduzeti konkretne mjera od strane svih nivoa vlasti da se zaustavi odlazak radne snage.
– Energetska kriza kod nas, ali i u svijetu, stavlja u fokus aktuelnu i buduću energetsku politiku Vlade FBiH pa, s skladu sa tim, očekujemo da Vlada FBiH, u što kraćem periodu, usvoji energetsku strategiju FBiH. Ova strategija treba da, cijeneći specifičnosti privrede ZDK i značaj kompanija sa ovog prostora, ponudi odgovore na trenutne i buduće izazove, kako ne bi bilo ugroženo dugoročno poslovanje kompanija – upozorava Babić.
