Home » Ratari iz najveće žitnice u BiH pšenicu ne daju po mizernoj cijeni, prijete da će uništiti urod

Ratari iz najveće žitnice u BiH pšenicu ne daju po mizernoj cijeni, prijete da će uništiti urod

Žetva pšenice u punom je jeku u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini, ali ratare zabrinjava loša otkupna cijena ove žitarice koju im nude mlinari i pekari. Ukoliko ona ne bude veća, poručuju da će ovogodišnje prinose iz revolta uništiti.

Adekvatne vremenske prilike ove godine su dovele do bržeg prispijevanja pšenice, a žetva u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini u punom je jeku.

Ratari u Semberiji uz mehanizaciju obavljaju sve poslove na svojim parcelama, u nadi da će nadležni poduzeti neophodne korake u cilju povećanja otkupne cijene ove žitarice.

“Mi se sada kao lavovi borimo s otkupnom cijenom koja nije na zadovoljavajućem nivou. Tome je doprinijela nekorektnost mlinsko-pekarske industrije iz koje nam se za kilogram pšenice nudi 55 feninga, čime pokazuju da su bez stida i obraza. U ponedjeljak bi trebao biti održan sastanak s nadležnima sa svih nivoa vlasti, a ukoliko se stvari ne promijene, pšenicu smo spremni prosuti po putu”, kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.

Ratari bi se, kako saznajemo, zadovoljili sa 80 feninga po kilogramu pšenice.

Kvalitetni prinosi

U selima Semberije 13 hiljada hektara zemlje nalazi se pod zasadima pšenice, a dok je pet hiljada hektara pod ječmom. Za razliku od lani, ove godine prinosi su izuzetno dobrog kvaliteta, međutim, prema riječima Bakajlića, njega u drugi plan potiskuje već spomenuti problem.

“Ovogodišnji prinosi su varijabilni i kreću se od tri i po do četiri i po tone pšenice po hektaru, a važno nam je da je kvalitet dobar. Tome je doprinijela i ispodprosječna vlažnost zraka, međutim, nama džaba sve to kad ćemo većinu prinosa ostaviti za stočnu hranu”, dodaje Bakajlić.

  UIO BiH: Prihodi od indirektnih poreza veći za milijardu i 194 miliona KM

Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33 hiljade hektara obradivog zemljišta, ujedno pružajući i najveći potencijal za proizvodnju domaće hrane, odnosno voća, povrća, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina. Međutim, sve poljoprivredne oblasti danas su u problemu.

“Mi sada imamo situaciju da otkupna cijena jednog litra mlijeka iznosi 58 feninga, dok se on u marketima prodaje po cijeni koja se kreće od dvije do dvije marke i 20 feninga, što je nevjerovatno. Isti takav je problem i sa mesom, međutim, nadležne to očito ne zanima jer u svoj fokus sada stavljaju izbore”, naglašava Bakajlić.

“Jedemo splačine”

Na sve to problem je i nelojalna konkurencija, a Bakajlić navodi da se ništa ne čini na zaštiti domaće proizvodnje o kojoj se kontinuirano priča, ali bezuspješno.

“Mi u Bosni i Hercegovini jedemo splačine tuđih zemalja. Uvozno mlijeko, meso i ostali proizvodi sumnjivog su kvaliteta, jer se adekvatne provjere ne vrše. Sve to dovodi do još katastrofalnije situacije i ja mislim da smo već došli na dno, iz kojeg ćemo se sigurno veoma teško podići”, ističe Bakajlić.

Inače u proteklih šest i po godina u selima Semberije od poljoprivrede je odustalo skoro deset hiljada proizvođača, a prema prognozama zemljoradnika, takav negativan trend će biti nastavljen, jer su adekvatne mjere samo mrtvo slovo na papiru.

Izvor: klix.ba