Home » Šta se krije iza odluke o zabrani korištenja geomreže u izgradnji autoputeva u FBiH

Šta se krije iza odluke o zabrani korištenja geomreže u izgradnji autoputeva u FBiH

JP Autoceste Federacije BiH donijele su odluku kojom se zabranjuje upotreba geosintetike pri projektovanju i građenju autocesta u FBiH, odnosno u konstrukcijama trajnog karaktera.

Razlog za donošenje ove odluke jesu informacije koje su Autoceste FBiH dobile prilikom izgradnje dionice Vranduk – Ponirak, potvrđeno je za Akta.ba.

“Odluka se zlonamjerno neispravno tumači, i donesena odluka se odnosi samo na određenu primjenu gdje je detaljno precizirano zbog čega i u kojim slučajevima. Projekat dionice Vranduk – Ponirak je povjeren Konzorciju SPEA – SAFAGE – RADIS putem Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, koji je dalje angažovao lokalnu firmu koja nije imala reference za ovakvu vrstu posla”, navode za naš portal.

PROJEKTANTI POGODOVALI SVOJIM INTERESIMA

Napominu da pri projektovanju armiranog tla, projektant nije definisao niti precizirao bilo kakve informacije koje bi mogle navesti koji sistem armiranog tla će se primijeniti, jer na tržištu postoji više sistema.

“Prema dostupnim informacijama, proizvođači geomreža iz Italije su s lokalnim partnerima projektovali tehnička rješenja za armirano tlo na predmetnoj dionici, pri čemu su rješenja prilagodili svojim proizvodima ograničavajući stvarnu tržišnu konkurenciju, što je strogo zabranjeno važećim propisima i Zakonima u BiH, a i drugim zemljama u regionu i Evropi”, objašnjavanju iz Autocesta FBiH.

Dalje, kada je došlo do realizacije projekta na terenu, ispostavilo se da lokalna firma odnosno Integra d.d. Mostar nije uopće radila terenske istražne radove, i da su svi proračuni o stabilnosti i nosivosti bili pogrešni, ne samo dijelovi koji se odnose na armirano tlo.

“Iz tog razloga, svi projekti su morali biti promijenjeni, vrijeme izgradnje je značajno usporeno, te se cijena izgradnja povećala, odnosno bit će povećana skoro duplo u odnosu na ugovorenu vrijednost. Obzirom da je vršen pritisak direktno od proizvođača, tačnije posrednika koji prodaju navedene mreže na izvođača radova i ostale učesnike u realizaciji projekta izgradnje, detaljno smo analizirali novonastalu situaciju i iskustva u svijetu u vezi s primjenom ovih tehničkih rješenja”, istaknuto je.

Kako se radi o materijalima za koje postoje indicije i podaci u literaturi o negativnim stranama primjene, kažu da su odlučili onemogućiti nanošenje štete JP Autoceste FBiH, a u konačnici i svim građanima Bosne i Hercegovini.

“Sigurnost, pouzdanost, trajnost, ekonomičnost, vrijeme izgradnje su sve elementi na osnovu kojih se trebaju birati optimalna tehnička rješenja. Ovo nije prvi pokušaj da se nametnu rješenja koja odgovaraju samo jednoj strani, u ovom slučaju proizvođačima i trgovcima, a da se zanemaruje opšti interes i interes svih sudionika u realizaciji infrastrukturnih objekata, kao i svih građana Bosne i Hercegovine”, poručuju.

Inače, geosintetika ili geomreža je postala široko rasprostranjena u ojačavanju kosina. Materijal se koristi za armiranje površina u cestogradnji ili pejzažnom dizajnu.

INTERES INVESTICIJA ISPRED INTERESA POJEDINACA

Govoreći o tome je li donošenje ovakve odluke rizično po sigurnost autocesta, iz ovog preduzeća tvrde da odluka ni u kom slučaju nije rizična, već štiti interese JP Autoceste FBIH. U skladu s tim, troškovi buduće gradnje će biti optimalni.

“Javna sredstva se trebaju transparentno trošiti, i ne smije se dozvoliti da se interesi pojedinaca, u bilo kojem smislu, stavljaju ispred interesa investicija u javne radove. Činjenica je da je opredjeljenje JP Autoceste FBiH da se lokalni materijali što više koriste s ciljem daljnjeg razvoja naše privrede, i da se ne kupuju uvozni materijali koji ne ispunjavaju uvjete u pogledu svih tehničkih i zakonskih zahtjeva”, zaključili su.

Podsjetimo, gradnja autoputa na Koridoru 5c nadomak Zenice, preciznije poddionice Vranduk – Ponirak duge 5,3 kilometra, dugo je stagnirala, a uzrok su sumnjive radnje, o čemu je portal Fokus.ba detaljno pisao. Dionica je trebala biti završena u augustu 2021. godine, a izvođači radova su prouzrokovali pravu eksploziju troškova, zbog čega su traženi dodatni krediti.

Izvođač radova je konzorcij Azvirt L.L.C i Hering d.d. Široki Brijeg.

Projektant dionice je INTEGRA d.o.o. Mostar, a dadzor nad izvođenjem radova obavlja konzorcij DRI upravljanje investicijama d.o.o. i Divel d.o.o. Sarajevo.

Sredstva za izgradnju osigurana su putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).

Izvor: akta.ba