Home » Stotinu najvećih u BiH: Preliminarni podaci u poražavajućoj godini

Stotinu najvećih u BiH: Preliminarni podaci u poražavajućoj godini

Ovogodišnji projekat “100 najvećih u BiH” realizuje se 34. put i biće interesantan, jer se podaci o kompanijama koje će se naći na rang-listama po različitim kriterijima odnose na 2020. godinu, koja će ostati upamćena po zastoju kako globalne, tako i bh. privrede

Naravno, najveći krivac za to je pandemija koronavirusa koja je u martu prošle godine počela velikim lockdownom, koji je ostavio nesagledive posljedice na globalnom nivou.

Danas, godinu i četiri mjeseca nakon prvog zatvaranja ekonomije te postepenog otvaranja, situacija je malo bolja, ali je još daleko od stanja koje smo imali u predpandemijskoj godini.

Upravo je zbog toga zanimljivo vidjeti kako su poslovale bh. kompanije prošle godine i uporediti šta smo izgubili u odnosu na 2019. godinu. Osim toga, ova preliminarna analiza koju objavljuju Poslovne novine, a koju je za potrebe projekta „100 najvećih u BiH“ i ove godine uradila bonitetna agencija LRC, značajna je i zbog toga jer su obrađeni podaci za cijelu Bosnu i Hercegovinu, što je zbog uređenja države uvijek vrlo zahtijevan posao.

Rangiranje po svim kriterijima

Ali, šta nam to pokazuju preliminarni podaci o poslovanju TOP 100 bh. preduzeća u pandemijskoj 2020. godini?

Brojke kažu da je završne račune za 2020. predalo 34.947 kompanija. Od ovog broja po svim kriterijima rangirano je 2,14 posto, što je 747 kompanija. Podijeljene na male, srednje i velike, kompanije se tradicionalno rangiraju po prihodima, dobiti, izvozu. Zbirno na različitim rang-listama se tako našlo 263 malih, 269 srednjih i 215 velikih kompanija.

Ukupan broj rangiranih bh. kompanija u prošloj godini je manji za dva posto u odnosu na 2019. kada ih je bilo 764. U padu je broj rangiranih kompanija u oba entiteta. Tako je u Federaciji BiH za prošlu godinu rangirano 425 kompanija, što je manje za šest posto nego 2019., dok je u Republici Srpskoj rangirano 256, što je manje za devet posto. Samo je u Brčko distriktu porastao broj rangiranih, i to sa 30 na 66. Očekivan i evidentan je i pad prihoda kompanija u cijeloj zemlji, pa i onih koje su rangirane. Na nivou države prihodi rangiranih u 2020. su iznosili 27,8 milijardi KM, što je pad od deset posto u odnosu na godinu ranije. Gledajući po entitetima, prihodi su u FBiH pali za devet posto i iznosili su 19,3 milijarde KM, dok su u RS-u prihodi iznosili 7,3 milijarde KM, što je pad od 17 posto. Međutim, kompanije iz Brčko distrikta su imale prihode veće za 41 posto (ukupni prihodi u BD su iznosili 1,1 milijardi KM).

Zanimljivo, rangirane bh. kompanije su prošle godine imale veću dobit, i to za četiri posto (ukupna dobit je iznosila 2,05 milijardi KM). Ali, situacija u entitetima je po ovom pitanju bitno različita. Rangirane kompanije u RS-u su dobit povećale za 32 posto (ostvarena dobit je iznosila 825,1 milion KM), dok je dobit kompanija iz FBiH pala za 12 posto i iznosila je 1,1 milijardu KM. Opet su najbolje prošle rangirane kompanije iz Brčko distrikta kojima je dobit porasla za 89 posto i iznosila je 75,7 miliona KM.

Dugotrajan oporavak

Ukupan izvoz bh. kompanija koje su rangirane prema rezultatima u prošloj godini smanjen je za četiri posto u odnosu na 2019. godinu i zaustavio se na 5,4 milijardi KM. Dramatičan pad izvoza zabilježili su rangirani iz RS-a, i to za 30 posto, pa je on sa 1,7 pao na 1,1 milijardu KM. Rangirane kompanije iz FBiH su svoj izvoz povećale za sedam posto, pa se on sa 3,8 povećao na četiri milijarde KM. Kompanije iz Brčko distrikta u 2020. godini bilježe nagli skok izvoza za 57 posto (sa 106 na 167 miliona KM).

I na kraju, podaci od kojih se najviše strahovalo – broj izgubljenih radnih mjesta zbog zatvaranja ekonomije. Ukupan broj zaposlenih među rangiranim bh. kompanijama prošle godine je u odnosu na 2019. smanjen za devet posto (sa 137.501 na 124.630). Udarac na radna mjesta u RS-u je bio osjetniji nego u FBiH. Rangirane kompanije u RS-u su prošle godinu završile sa 18 posto manje zaposlenih nego 2019. (sa 47.226 na 38.935). U FBiH je zabilježen pad broja zaposlenih od sedam posto (sa 89.223 na 82.722), dok je Brčko distrikt ostvario veliki porast broja zaposlenih od 183 posto (sa 1.052 na 2.973).

Neki ekonomisti smatraju da je za izlazak iz ekonomske krize potrebno otprilike onoliko vremena koliko je ona trajala. Ako uzmemo u obzir činjenicu da smo u ekonomskoj krizi već godinu i četiri mjeseca i da pandemija i dalje ostavlja posljedice na bh. ekonomiju, onda je jasno da se oporavku svih parametara i vraćanje na početne predpandemijske postavke možemo nadati za otprilike dvije godine. Ranije sigurno ne.

 

klix.ba