Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je bivšeg komandanta Četvrtog koprusa Armije BiH Ramiza Drekovića optužbi za ratni zločin protiv civila na području Kalinovika 1995. godine.
Sud je prvostepenom presudom zaključio da nije izvan razumne sumnje dokazano da je Dreković naredio granatiranje civilnih ciljeva u Kalinoviku u maju i junu 1995.
– Da bi se u konkretnom slučaju mogla utvrditi krivična odgovornost optuženog, mora se dokazati da je optuženi izdavao naredbe i da se po tim naredbama postupalo – kazao je predsjedavajući Vijeća Staniša Gluhajić.
On je dodao da je za prvu tačku optužnice nesporno utvrđeno da je Dreković 25. maja izdao naredbu isturenom komandnom mjestu u Bjelimićima da ostvari vatru sa pet projektila i da je došlo do ranjavanja 11-godišnjeg dječaka.
– Međutim, ocjena Vijeća je da Tužilaštvo nije dokazalo da je do ranjavanja došlo postupanjem po naredbi optuženog – kazao je Gluhajić.
On se osvrnuo na svjedoka koji je rekao da nije vidio Drekovićevu naredbu i nije mogao potvrditi da je po njoj postupano. Gluhajić je dodao da je Dreković u naredbi naložio da se dejstvuje po centru Kalinovika, a da se u vojnom izvještaju konstatuje da je djelovano po cilju koji se odnosi na Dubrave.
– Ovakav dokaz ne ukazuje da je artiljerijsko djelovanje preduzeto na osnovu naređenja Drekovića. Izvještaj i naredba se ne slažu u odnosu na cilj i broj projektila – kazao je sudija.
Optužnica tereti Drekovića da je u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. artiljerijskim jedinicama Četvrtog korpusa u mjestu Bjelimići (općina Konjic) naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku.
Artiljerijske jedinice su, prema optužnici, izvele tri napada, ispalivši projektile velike razorne moći.
Kako se navodi, u napadu izvršenom 3. juna više projektila palo je u blizini škole, prilikom čega je ubijena 15-godišnja učenica, a četvero učenika ranjeno. U druga dva napada je ranjen četverogodišnji dječak i još jedan civil.
Kad su u pitanju druga i treća tačka optužnice, koje obuhvataju ubistvo 15-godišnje učenice i ranjavanje pet učenika od 3. juna, kao i ranjavanje jednog civila 22. maja, Vijeće je utvrdilo da su jedinice Četvrtog korpusa djelovale u tim danima.
Gluhajić je naveo da u spis nisu uložene naredbe Drekovića za ove slučajeve, kao ni da su optuženom dostavljeni izvještaji o dejstvima.
Vijeće nije moglo prihvatiti tezu Tužilaštva da je samo Dreković mogao dati naredbu za granatiranje. Gluhajić je podsjetio na iskaze svjedoka da su i drugi imali nadležnost za preduzimanje mjera.
Sudija je napomenuo da vještaci Tužilaštva, zbog proteka vremena i nastalih promjena, nisu mogli sa sigurnošću utvrditi kalibar projektila i vrstu oružja koja je korištena u slučajevima iz optužnice.
Suđenje Drekoviću trajalo je od marta 2019. do marta 2023. godine.
Na izrečenu presudu dozvoljena je žalba, što je Tužilaštvo najavilo nakon ročišta.
– Tužilaštvo BiH će dokazivati krivicu optuženog u drugostepenom postupku – naveli su u saopćenju, javlja BIRN BiH.
