U 2023. godini godini zabilježen je povećan broj korisnika u gotovo svim javnim kuhinjama, ali i Crvenom križu.
Sve više građana, treba pomoć u hrani, lijekovima, ogrjevu. Dok političari, sebi izglasavaju i socijalnu pomoć, siromašni postaju sve siromašniji, a bogati još bogatiji.
Munira Fejzić je majka devetoro djece, od kojih je troje sa smetnjama u razvoju. Od dječijeg doplatka u visini 220 maraka ne može pokriti ni sve režije i troškove za lijekove. Po hranu u tuzlansku narodnu kuhinju dolazi iz Živinica.
“Idem autobusom. Svaki dan dolazim, i sutra i prekosutra. Sa'će me dijete čekati, on iz škole pa ćemo zajedno kući. Išla predala za jednokratnu socijalnu, dadnu ti 50 maraka ili 100, ili manje ti dadnu, nemaju ni oni”, govori Fejzić za BHRT.
U povoljnijem položaju nije ni Elvina Omerović, majka 15-oro djece, od kojih osmoro pohađa školu, a jedan sin je završio srednju školu. Niko nema zaposlenje, a gdje god je potražila pomoć, kaže da je naišla na zatvorena vrata. Narodna kuhinja im je jedini spas.
“Ako ja ne ustanem i moj čovjek da idemo da zaradimo komad hljeba, ne bi imala moja djeca šta da jedu. Odjeća, obuća, sve što narod baca, ja to donesem, operem, da bi obukla i školovala svoju djecu”, priča Omerović.
Povećanje broja korisnika u 2023. godini zabilježeno je u gotovo svim javnim kuhinjama.
Mensura Husanović, direktorica Narodne kuinje “Imaret” Tuzla govori: “Mi smo imali na početku godine 2600 obroka, a trenutno pripremamo 2850. To je 240 obroka više u odnosu na početak godine. Vozimo obroke na četiri punkta, odnosno grad Tuzla, Lukavac, Gračanica i Kalesija.“
Selma Zukić iz Dječije javne kuhinje Lukavac smatra isto.
“Stvarno se povećao broj korisnika. Trenutno imamo 425 korisnika. Da li više možemo da primamo, to je stvarno i prevelik broj korisnika. Iako kažem uvijek je naše bilo ne možemo nikog vraćati, ali kad iz praznog ne puca ništa”, iskrena je Zukić.
Pored hrane, sve veće potrebe su i za lijekovima, ogrjevom, invalidskim pomagalima i higijenskim artiklima.
Merima Sarajlić, sekretarica Crvenog križa TK, poručuje: “Nismo uvijek u prilici pozitivno odgovoriti na sve te potrebe, s obzirom na to da se radi o povećanju broja korisnika, ali ulažemo maksimalne napore da pomognemo ljudima kojima je ta pomoć najpotrebnija.”
“Oni dođu ovdje, mi njih ne vratimo, dadnemo neki paket od donirane hrane, koju su naši građani Kantona Sarajevo donirali, da bi mi mogli pomoći tim ljudima”, priča i Amir Radeljaš iz Narodne kuhinje Stari Grad Sarajevo
I dok vlasti u Federaciji BiH donose odluku o isplati finansijske pomoći od već sigurnih 1.260 maraka, onima koji primaju plaću iz budžeta uz mogućnost za još toliko do juna, hiljade nezaposlenih građana moli za paket hrane i ovise od humanih ljudi. Budžeti nisu za gladne…
BHRT
