Ivica Todorić je 1976. godine osnovao privatnu firmu Agrokor i bavio se proizvodnjom cvijeća i cvjetnih sadnica.
U vrijeme Ante Markovića, Todorić 1989. registrira dioničko društvo Agrokor, među prvima u bivšoj Jugoslaviji.
Najveći regionalni trgovac
U jeku rata i napisa da je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman odredio da će “Hrvatskom upravljati 200 bogatih hrvatskih obitelji”, Todorić kupuje Jamnicu i ivanićgradsku Agropreradu. Istovremeno osniva firmu Lovno gospodarstvo Moslavina, a godinu kasnije kupuje tvornicu ulja Zvijezdu i DIP Turopolje iz Velike Gorice.
Većinski udio u fabrici smrznute hrane Ledo, trgovačkom lancu Konzum (bivši Unikonzum), Silos-mlinovima, Bobisu i Solani Pag kupio je 1994. godine, a godinu kasnije registrira se Agrokor Koncern.
Nakon rata, 1998. godine, Todorić preuzima vinariju Jaska vino d.d. iz Jastrebarskog, dok se 1999. godine Silos Mlinovi i SRC Andrijaševci registriraju kao PIK Vinkovci d.d. Kreće i širenje na regiju.
Agrokor je 2000. godine kupio Sarajevski kiseljak. Todorićev Agrokor je 2003. godine kupio 51 posto dionica Distributivnog centra Sarajevo te 55,49 posto Frikoma u Srbiji. Iste godine Todorić kupuje i makarsku trgovačku firmu Primorje i osječkim Alastorom.
Godinu dana kasnije Agrokor kupuje 58,11 posto dionica porečke Agrolagune u koju ulaže više od 50 miliona maraka. Ona postaje vodeća poljoprivredna firma u Istri. U sastav koncerna 2005. godine ulaze PIK Vrbovec, Belje, srbijanska IDEA i Dijamant.
Širenje se nastavlja 2007. godine kad Agrokor kupuje Tisak, najveći maloprodajni lanac kioska u Hrvatskoj. Tri godine kasnije Todorić za oko osam miliona maraka kupuje 87,98 posto vukovarskog Vupika, već tad jednog od najvećih poljoprivrednih proizvođača i u njega ulaže više od 150 miliona maraka.
Nakon višegodišnjih špekulacija i pregovora Agrokor 2014. godine uzima ruski kredit i za 544 miliona eura kupuje slovenski Mercator, uključujući i sve njegove trgovačke lance u regiji što je najveća poslovna transakcija u regiji. Time počinju i Todorićeve muke koji se ove godine počeo rješavati neprofitabilnih firmi pa Mülleru prodaje KOZMO drogerije, a Tiskovu firmu E-kolektor također za nepoznat iznos prodaje firmi Energia naturalis.
Presudili mu Mercator i strani lanci
Agrokor je bilježio oko 6,5 milijardi eura prihoda i ima ukupno više od 60.000 zaposlenih. Todorićev glavni cilj bio stvoriti sveprisutni regionalni lanac trgovina kako bi putem njega mogao plasirati vlastite brendove. Problem je što se ekspanzija uglavnom temeljila na kreditima, uz vrlo mali udio vlastitog kapitala.
Pritom su na tržište Hrvatske ušli multinacionalni divovi poput Lidla i Spara. Oni nemaju svoju proizvodnju, a njihov robne marke rade vanjski proizvođači pa nude praktično robu iste kvalitete, a imaju manje troškove. Njegov KOZMO je tako “ubio” dm.
Todorić je uz to opet rijeko pribjegavao otkazima ili velikim smanjivanjima primanja i u vrijeme kad mu je loše išlo, a ulagao je i u slavonsku poljoprivredu i tu često trpio samo gubitke.
U “moru” informacija o sudbini Agrokora, koje su proteklih dana puštene u eter, teško je prosuditi koja je tačna. Ono što je sigurno je da su obveznice Agrokora na stranim berzama doživjele krah. Cijena je snažno padati, te su trenutno na 60 do 65 posto nominalne vrijednosti. Jednako tako je sigurno da su ruske državne banke najveći kreditori Agrokora, pogotovo Sberbank i VTB koje su Agrokoru posudile oko 1,3 milijarde eura.
Prema izjavama upućenih u dešavanja u Agrokoru, njegovo poslovanje u regiji (Slovenija, Srbija, BiH) sasvim je solidno te će se investitori fokusirati na problem koji je prvenstveno u Hrvatskoj. Za Mercator se procjenjuje da nosi oko 800 miliona eura duga, ali to može izdržati te je suštinski finansijski nezavisan o vlasniku Agrokoru zahvaljujući 2,5 milijarde eura prihoda u Sloveniji i Srbiji.
U sistemu Agrokora u Srbiji su lanci Idea, Roda i Merkator, te firme Frikom, Dijamant, Kikindski mlin, Mg Mivela koje zapošljavaju 10.836 radnika. Agrokor u BiH zapošljava oko 5.000 ljudi, a u Sloveniji još 10.000.
Agrokor je, prema napisima hrvatskih medija, osigurao novi kredit koji se procjenjuje na oko 250 miliona eura čime planira isplatiti dobavljače i osigurati rad prije svega Konzuma u Hrvatskoj. Navodno već traju razgovori o restrukturiranju kompanije što bi trebalo značiti značajno smanjivanje ili potpuno uzimanje vlasničko-upravljačkih prava obitelji Todorić. Spominju se i uobičajeni bolni rezovi kao što su rezanje plaća, otpuštanje radnika, prodaja neke imovine…
Mediji špekuliraju da bi ruske banke možda “kupile” Agrokor za kunu, isplatile bi ostale kreditore, među kojima i vlasnike posebno osjetljivih PIK obveznica, te bi postale vlasnici 80 posto koncerna. Ivica Todorić bi zadržao udjel od 20 posto i bio član Nadzornog odbora.
Sukob ruskih i zapadnih ulagača
Međutim, Rusi su ranije poručivali da ih ne zanima kupovina Agrokora, a upitno je i da li bi Vlada RH i posebno EU pustili Ruse u vlasništvo. Todorić je emitirao i PIK obveznice (koje se izdaju na određeni rok i odjednom plaćaju ili onaj ko ih je kupio preuzima vlasništvo nad firmom koja ih je izdala), a vlasnici su dominantno američki hedge fondovi i zapadni penzijski fondovi.
Još jedna opcija je prodaja dijelova Agrokora, prije svega udjela u Jamnici i Ledu, za koje se procjenjuje da Todoriću mogu donijeti oko 500 miliona eura od kojih bi vratio dio kredita. Ranije je Coca-Cola izražavala zainteresiranost za kupovinu Jamnice, ali se navodno nisu mogli dogovoriti oko cijene.
Bilo kako bilo, ukupne dugoročne obveze Agrokora iznose oko 5,38 milijardi maraka, od čega skoro pet milijardi maraka čine krediti i zajmovi. U kratkoročnim obvezama, koje su ukupno iznosile oko 6,6 milijardi maraka, a najznačajniji dio čine obaveze prema dobavljačima, koje su dosegnule gotovo 4,3 milijarde maraka.
Kreditori su najavili da će razgovarati o postavljanju svojih predstavnika u upravna tijela Agrokora. Najveći kreditor, Sberbank, u privatnim razgovorima s Todorićem traži da on prepusti kontrolu kreditorima tokom pregovora o restrukturiranju. Ruska banka, kazali su za Bloomberg izvori koji su tražili da ostanu anonimni zato što su to sve povjerljivi razgovori, pregovara s ostalim kreditorima kako bi potpuno promijenili upravu kompanije u zamjenu za refinansiranje dugovanja i nastavak rada velikog koncerna. Pregovori su još uvijek u toku i konačna vlasnička struktura još uvijek nije finalizirana.
Faktor.ba
